Selman el-Auda
Širite selam
Slabljenjem volje za izučavanjem islama kod muslimana i nestankom uleme među masama mnoga obilježja islama se gube među muslimanima, tako da neki kasnije tumače da su to u stvari običaji, a ne stvari od vjere. U prilog ovome se može navesti dosta primjera iz života, a među te stvari spada i selam.
Ne kažem da muslimani ne znaju da je to islamski pozdrav i da nisu za njega ranije čuli, nego mislim na vrijednost toga pozdrava, nagradu kod Allaha za njega, i bereket koji nosi sa sobom taj pozdrav.
Može se desiti da neko od muslimana, na postavljeno pitanje šta je to selam, kaže: To je pozdrav kod muslimana, kao što i kršćani i jevreji imaju svoje pozdrave – ne znajući da je taj pozdrav propisan od Allaha. Primjetno je tkđ. davanje prednosti bilo kojem pozdravu nad selamom, kao “merhaba” i sl.
Nemarnost omladine prema da’wi
Da’wa (pozivanje u islam) je obaveza svakog muslimana, srazmjerno njegovim sposobnostima i mogućnostima.
Ukoliko pogledamo u današnje stanje ummeta (muslimanske zajednice) možemo primjetiti kod mnoge omladine nepostojanje volje da se taj veoma važan zadatak i obaveza ispuni.
Ustrajnost u izvršavanju obaveza i lijepo ophođenje prema drugima
Neki ljudi su ustrajni u izvršavanju dužnosti kojima ih Stvoritelj obavezao: ibadet izvršavaju na ispravan način i ustrajavaju u tome. Međutim, s druge strane, u ophođenju sa ljudima njihovo je ponašanje manjkavo i puno nedostataka, zbog kojih skoro da im propadaju sva djela, da nas Allah sačuva. Naređena ustrajnost podrazumijeva kako ustrajnost u ispravnom odnosu prema Stvoritelju, ispoljavanjem čistog monoteizma i izvršavanjem ibadeta onako kako nam je naređeno, tako i ustrajnost u lijepom i ispravnom ophođenju prema stvorenjima te prakticiranjem islama kroz lijep moral.
Dobra djela na osnovu slabih (daif) hadisa
U posljednje vrijeme često sam imao priliku nailaziti na praktične primjere gdje se javno – respektabilnim i velikim masama ljudi – prezentuju riječi, djela, osobine ili prešutna odobrenja od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a što zapravo spada u neku od brojnih vrsta proglašenih slabih hadisa (u nastavku "daif").
Odgovor na tri pitanja u kaburu
Znajte, dragi brate i sestro, Allah nam se svima smilovao, da je obaveza na svakom muslimanu, pojedinačno, da nauči i spozna odgovor na tri pitanja, za koja će svaki od nas biti upitan kada bude stavljen u kabur, a to su: 1.) Ko je tvoj Gospodar? 2.) Koja je tvoja vjera? 3.) Ko je tvoj poslanik kojeg si slijedio?
Iskušenja i pouke zimske zemherije
Neka je hvaljen Allah, Mudri i Sveznajući, koji sve sa mjerom stvorio i ljude bezbrojnim blagodatima obasuo. Salavat i selam neka je na Njegova miljenika i našega poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Od Allahovih znamenja (ajeta) koja potvrđuju Njegovo postojanje, ali i Njegovu svemoć, svakako su i pojave poput smjene dana i noći i smjene različitih godišnjih doba. Uzvišeni Allah kaže: „U stvaranju nebesa i zemlje, u smjeni noći i dana su dokazi za razumom obdarene.“ (Ali Imran, 190.) Ova različitost i smjena godišnjih doba, od proljeća do zime, poziva nas da razmišljamo o svemirskim prostranstvima i o svemu onome što je Mudri i Sveznajući sa svrhom i ciljem u njemu stvorio. I Sunce i Mjesec su potčinjeni Zemlji i njenim stanovnicima, ali ne na način da ih unište, nego da im od koristi budu. Moderna nauka je utvrdila da kada bi Sunce bilo samo malo bliže Zemlji, spalilo bi i Zemlju i sve što je na njoj. Ljude u ljetnom periodu uznemirava prevelika žega, pa šta bi bilo da se Sunce samo malo Zemlji približi?
Put poboljšanja i reformi – pouke iz priče o Zul-Karnejnu
Kako lijep savjet. Koliko samo vrijede ove riječi Omera, da Allah bude zadovoljan njime. Opisao je Omer brigu koja bi trebala da bude prisutna kod svih vladara a to je: obezbjediti ljudima njihova prava vezana za hranu i piće (zaštititi ih od gladi), zatim obezbjediti im čast i sigurnost u njihovim imetcima i životima (pokriti njihova stidna mjesta), i na kraju obezbjediti im posao i halal zaradu (obezbjediti im zanate).
Hadisi i savjeti o vrijednosti ranog odlaska na namaz
U ovim vremenima većina klanjača uobičajila je kasniti u džamiju, pa pretežno dolaze kada se uči ikamet ili nakon njega, a često im prođe namaz ili jedan njegov dio. Ponekad se uči ikamet za namaz, a u nekim džamijama je veoma mali broj ljudi, četverica ili peterica, a zatim nakon ikameta dolaze ljudi u skupinama pa ih vidiš i po nekoliko safova, uprkos tome što je ostavljeno 15 minuta nakon ezana ili više da bi klanjači mogli pristići na vrijeme. Zbog ovog kašnjenja ovakvi klanjači propuštaju veliko dobro, a evo nekoliko dokaza za ono što oni propuštaju: