Allahu Gospodaru svih svjetova, lijepa završnica pripada bogobojaznima, neka je selam i salevat na pečata svih vjerovjesnika i poslanika našeg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem njegovu porodicu i sve ashabe, a zatim. Zaista je namaz najveličanstveniji uzrok sreće, spokojstva, smiraja i umne rasterećenosti.
Muslimanska kuća je prva medresa, škola iz koje izlaze korisni članovi ovoga društva i zajednice. Iz nje izlaze vođe, učenjaci, kadije, daije – misionari, borci na Allahovom putu, dobre i čestite žene, buduće majke odgajateljice. Kod izgradnje islamske kuće, islam prvo posvećuje pažnju supružnicima, njihovom pravilnom odabiru, jer su oni temelj ove kuće. Tako Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetujući mladiće kakvu ženu da odaberu za svoju suprugu, kaže: ''Žena se ženi zbog četiri stvari: imetka, porijekla, ljepote i vjere, pa ti uzmi onu koja ima vjeru, postignut ćeš mnogo dobro!“ (Muttefekun alejhi)
Jedna od mnogobrojnih Allahovih blagodati kojima je obasuo Svoje robove na ovome svijetu jeste i blagodat porodice i bračne zajednice, kao ozaze sigurnosti i smiraja, kao što kaže Uzvišeni: ''Allah vam je u vašim kućama dao smiraj!“ (Prijevod značenja En-Nahl, 80.) Allahovu blagodat porodice i sigurnog doma najbolje cijeni vjernik, koji suosjeća drugima koji nemaju krova nad glavom, koji su protjerani, koji žive po ulicama, pod šatorima, pod vedrim nebom, provodeći svoj život bez rahatluka, smiraja, sreće i spokojnosti!
Često prisjećanje na skorašnju smrt je također jedan od lijekova za našu bolest imana i njegovu slabost. Poslanik s.a.v.s., je rekao: „Često se prisjećajte onoga što prekraćuje sva uživanja tj. smrti!“ (Tirmizi)
Prisjećanje na skoriju smrt odbija čovjeka od činjenja grijeha, osoro i grubo srce čini mehkim i blagim, i neće se neko prisjetiti smrti u tegobnom životu a da mu neće lahknuti, niti će se neko prisjetiti smrti u lagodnom životu a da mu neće prisjesti!
Na smrt nas, između ostalog, najviše podsjećaju mezarja i groblja, koja je sunnet posjećivati i onda kada nije u pitanju nečija dženaza. Poslanik s.a.v.s., je rekao: „Bio sam vam zabranio posjećivanje grobalja, a od sad ih posjećujte jer ona mekšaju srca, orose oko, podsjete na ahiret, i nemojte svašta govoriti!“ (Hakim)
IslamBosna.ba - Bez sumnje se svakodnevno pitamo: „Kako je moguće da namaz, koji je koristan i potiče na dobro, nema skoro nikakav utjecaj na naš svakodnevni život? Zašto ne učvršćuje naš moral, niti nas čini jednim od onih koji su posvećeni Allahu? Zašto nastavljamo živjeti poniženi i potlačeni?“
Najjednostavniji odgovor na ovo pitanje je da ne obavljamo namaz redovno ili na način na koji bi trebali. Razumijem zašto vam se ovaj odgovor ne čini zadovoljavajućim, stoga ću ga pokušati detaljnije obrazložiti.
Priča o satu
Pogledaj sat koji stoji na zidu. Sastoji se od mnogo malih dijelova koji su pravilno spojeni. Kad ga naviješ, svi se dijelovi pokrenu i kao rezultat se dobije sat onakav kakvim ga vidimo. Obje kazaljke se pomiču pokazujući tačno vrijeme, svaku minutu i sekundu. Svrha tog sata je da pokazuje tačno vrijeme. Svi dijelovi pravilno povezani su neophodni da bi se ova svrha ispunila.
Ako ga ne naviješ, ne pokazuje vrijeme. Ako ga naviješ na drugi način nego što je to propisano, sat će prestati raditi, ili ako već radi, pokazivat će pogrešno vrijeme. Ako ukloniš neke dijelove i potom ga opet naviješ, ništa se neće desiti. Ako zamijeniš neke dijelove sa nekim drugim dijelovima, naprimjer dijelovima šivaće mašine, i potom ga naviješ, opet neće pokazivati tačno vrijeme. Ako svi dijelovi nisu povezani, sat opet neće pokazivati tačno vrijeme. Iako sat ima sve sastavne dijelove, ne može ispuniti svoju svrhu jer si uzurpirao njihov poredak i uzajamnu vezu.
Obilježja i karakteristike Đurđevdana: Đurđevdan (Jurjevo) je kršćansko-romski praznik koji se proslavlja 6. maja (23. aprila po starom kršćanskom kalendaru), čime se obilježava uspomena na "Svetog" Đorđa. Đorđe ili Georgije (Juraj) bio je rimski vojnik u gardi cara Dioklecijana, koji je ubijen tokom progona kršćana. [О razvoju legende govori P. J. Hogarth, "St. George: The Evolution of a Saint and His Dragon", History Today (30. April 1980:17-22)] U kršćanstvu se slavi kao "Sveti" Đorđe (Juraj). U umjetnosti se često prikazuje kako ubija aždahu. "Sveti" Đorđe je svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje "Svetog" Georgija koje se desilo 23. aprila 303. [Vladika Nikolaj Prolog za 23. april]
Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.
Prema tvrdnjama etnologa, Đurđevdan je paganski praznik i sinteza više božanstava: vode i vatre.
Glavni običaji u povodu Đurđevdana su:
- pletenje vijenaca od bilja,
- umivanje vodom u koju je namočeno bilje,
- kupanje u rijeci.
Pobožnost
Ako dušu ne zaposliš dobrom, ona će tebe zaposliti zlom
PIŠE: MUHAMED NASIRUDIN EL-UVEJD
PREVEO I PRILAGODIO: ABDUSAMED NASUF BUŠATLIĆ
Na osnovu onoga što smo do sada kazali o važnosti vremena u islamu, može se konstatirati da je suštinska poruka islama da se vrijeme mora iskoristiti u dobru i pokornosti Allahu, ukoliko čovjek želi sretan život na dunjaluku i vječnu nagradu na ahiretu.
Šejtan navraća razvratnike i nepravednike da čine dobro, a odvraća ih od zla, a tebi pokazuje kako je to tebi poniženje, te da će neprijatelji ovladati tobom i pokoriti te budeš li činio dobro i izbjegavao ono što je loše.
Braćo i sestre u islamu! Danas 29. rebiu-l-evvela 1432.H., 04. marta 2011. godine, uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, pomoć govorim na temu Zulum (nasilje) i zulumćari (nasilnici) modernog doba. Zulum je braćo i sestre jedan od velikih grijeha, koji je prisutan u različitim oblicima, vremenu i prostoru, a svojstven je samo zlim pojedincima i grupama. Zulum (nasilje) možemo podijeliti u tri vrste: 1. Prema Allahu, subhanehu ve te'ala, kroz širk (pripisivanje druga), što je najteži oblik nasilja, 2) Prema samome sebi, kroz slijeđenje strasti i činjenje grijeha i 3) Prema drugim ljudima, kroz nasilje u raznim oblicima.
Strpljivi će biti bez računa nagrađeni
PIŠE: MUHAMED ABDUN-NASIR EL-UVEJD
PREVEO I PRILAGODIO: ABDUSAMED NASUF BUŠATLIĆ
Govoreći o definiciji strpljivosti u svojoj knjizi Zemmul-heva, Ibnul-Dževzi je, između ostalog, rekao: “Sabr u jeziku znači zabraniti, zatvoriti, suzdržati, i onaj ko nekome nešto zabrani, on ga samim tim tjera da trpi i sabura. Mjesec ramazan se naziva mjesecom strpljivosti jer se u tim danima vjernici sustežu od jela, pića i intimnog odnosa. Dakle, strpljiv je onaj koji se susteže od onoga za čim teži njegova duša, kao i onaj koga je pogodilo iskušenje, pa on u ime Allaha trpi i podnosi to iskušenje bez očajavanja i srdžbe.”
Pripremio: Mr. Semir Imamović
