Jedan od primarnih ciljeva Šerijata je zaštita života, tj. očuvanje zdravlja i vitalnosti ljudskog organizma. U tom kontekstu, islam nam propisuje različite mehanizme u vidu ibadeta, koji ne služe isljučivo za ispoljavanje pokoravanja Uzvišenom, već također imaju za funkciju zaštititi ili pak unaprijediti psihofizičko zdravlje svakog pojedinca koji ih upražnjuje.
Hatib: Nezim Halilović Muderris
Braćo i sestre u islamu! Danas 29. ramazana 1433. god. po H., 17. avgusta 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Ispraćaj ramazana.Na kraju ovogodišnjeg ramazana, u posljednjoj ramazanskoj džumi srca postača su radosna zbog toga što su iskreni mu’mini uz Allahovu, subhanehu ve te’ala, pomoć gotovo ispostili još jedan ramazan i time učvrstili jedan od pet stubova islama i posvjedočili svoju iskrenost u vjeri! Neka se zato raduju vjernici, uvjereni da su im svi njihovi ibadeti u mubarek ramazanu primljeni, a grijesi oprošteni! Radujmo se i budimo zahvalni Allahu, dželle še’nuhu, na rodnoj kiši koju je sinoć Svojom milošću spustio da oživi obamrlu bosansku zemlju i napoji stoku i usjeve, a mi to zbog naših grijeha i nemara nismo zaslužili!
Zajedno s Ramazanskim bajramom, dolaze i ibadeti koje je Allah, dželle šenuhu, propisao radi učvršćivanja veze uspostavljene između Njega i Njegovih robova u blagoslovljenim danima ramazana, zahvale na mnogobrojnim blagodatima kojima ih obasipa, ustrajnosti u činjenju dobra i čišćenja od grijeha i pokvarenjaštva.
Prvi u nizu tih ibadeta je donošenje tekbira noć uoči Ramazanskog bajrama. Kaže Allah, dželle šanuhu: "Allah hoće da vam olakša, a ne da poteškoće imate, da određeni broj dana ispunite i da Allaha veličate (tekbir donosite) za uputu koju vam je dao, te da zahvalni budete" (El-Bekare, 185.).
Ovdje vidimo da je svrha imetka izvršavanje dužnosti prema Allahu, a to je namaz i dužnosti prema ljudima - zekat. Nije svrha imetka uživanje i naslađivanje, kao što se stoka naslađuje. Kada imetak pređe tu granicu ili izađe iz ova dva okvira, onda je za tog čovjeka bolje da mu zemlja ispuni utrobu. Čovjekova utroba treba biti ispunjena onime što je svrha njegovog postojanja: imanom, naukom i mudrošću. On je stvoren da spozna svoga Gospodara i Stvoritelja, da vjeruje u Njega, voli Ga i spominje. Imetak je samo sredstvo koje će mu u tome pomoći.
Ovo je najvrednija i najodabranija noć uopće. To je noć kontakta Neba sa Zemljom. To je događaj kakav Zemlja nije doživjela. Ništa se ne može porediti s ovom noći u smislu veličine, značaja i utjecaja na život čovječanstva.
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Allah, dž.š., u Kur'anu je objavio: A zar su sigurni oni koji ružne podmuklosti snuju – da ih Allah neće u zemlju utjerati ili da im neće, odakle ne mogu ni pomisliti, kazna doći, ili da ih neće na putovanjima njihovim kazniti – oni neće umaći! Ili da ih neće malo po malo kažnjavati? Ali, Gospodar vaš je doista blag i milostiv. (En-Nahl, 45.-47.).
Iskoristimo blagodati mubarek mjeseca ramazana, iskoristimo blizinu Gospodara Njegovim robovima i pokucajmo na vrata Njegove milosti.
Iako su vrata Allahove milosti uvijek otvorena i Allah je Onaj koji ne ograničava ljudske molbe, dozivanja i dove, ipak postoje trenuci koji dovi daju veću vrijednost i njeno primanje čine izvjesnijim, pa ih radi tog njihovog hurmeta treba iskoristiti. U te momente u kojima Allah, dž.š., jače i snažnije obuhvata Svoje robove spadaju trenuci:
Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Allah, dž.š., u Kur'anu je objavio: A zar su sigurni oni koji ružne podmuklosti snuju – da ih Allah neće u zemlju utjerati ili da im neće, odakle ne mogu ni pomisliti, kazna doći, ili da ih neće na putovanjima njihovim kazniti – oni neće umaći! Ili da ih neće malo po malo kažnjavati? Ali, Gospodar vaš je doista blag i milostiv. (En-Nahl, 45.-47.). Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neće nastupiti Sudnji dan dok se ne sukobe dvije velike skupine čiji je poziv isti, a među kojima će se desiti pokolj, i dok se ne pojave lažovi i dedžali, njih oko trideset, svi će tvrditi da su Allahovi poslanici, i dok se ne podigne znanje sa zemlje i ne učestaju zemljotresi, dok se ne približi vrijeme, dok se ne pojave smutnje i umnoži herdž, a to je masovno i neselektivno ubijanje, dok se ne umnoži i nagomila imetak, tako da će bogataš željeti podijeliti sadaku i kada je ponudi čovjeku za kojeg smatra da je siromah, on će mu reči: 'Ja nemam potrebe za tim', i dok se ljudi ne budu natjecali u gradnji kuća i drugih stambenih objekata, i dok čovjek ne prođe pored mezara i kaže, obraćajući se onom u mezaru: 'Da sam ja bogdo na tvom mjestu', i dok se sunce ne pojavi sa zapada, a kada se pojavi i ljudi to vide, svi će povjerovati u Allaha. Međutim, tada vjerovanje neće koristiti onome ko prije toga nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio." (Buharija i Muslim).
U džematu, zajednici muslimana, je milost dok je u odvajanju kazna i patnja. En-Nu'man b. Bešir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa džematom je milost, dok je u cijepanju kazna." (Abdullah b. Ahmed u svojim dodacima na ''Musned'' i Ibn Ebi Dunja, a šejh Albani, rahmetullahi alejhi, hadis je ocijenio dobrim u ''Zbirci vjerodostojnih hadisa'', 667. i ''Zilalul-Dženneh'', 93.) U hadisu Ebu Derda'a, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ''Drži se džemata, jer uistinu vuk jede izdvojenu ovcu!" (Hadis su zabilježili: Ahmed, Nesai, Hakim, a šejh Albani, rahimehullahu te'ala, hadis je ocijenio hasen sahihom u ''Sahihu tergiba ve terhiba'', 427.) Bilježi imam Ahmed od Harisa el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Naređujem vam pet stvari koje je meni Allah naredio! Naređujem vam: džemat, poslušnost, pokornost, hidžru i borbu na Allahovom putu ..." (Ahmed, 17209; Tirmizi, 2863; Ibn Hibban, 6233; Ebu Ja'la, 1571; a šejh Albani i Šuajb el-Arnaut hadis su ocijenili vjerodostojnim.)
Koje su vrste posta? Kada i na koji način je propisan post?
