Sa istorijske distance od sto godina, objavljujemo kratak pregled režimske štampe u balkanskim ratovima, sa osloncem na Politiku. Kao blagi korektiv opštem ludilu, povremeno navodimo odlomke iz nerežimskih Radničkih novina
Tom Reifer o "Zero Dark Thirty" i kulturi mučenja
U ovoj navodno dokumentarnoj drami vidimo čak kako Maya obrađuje brutalna saslušanja. Uopće ništa ne pokazuje na stvarne činjenice. Još više: U ovom filmu su svi mučenici krivi. U stvarnom životu su među njima bili i nedužni koje je CIA mučila, poput otetog Halida el Masrija. Zero Dark Thirty pokazuje doduše sadističku praksu, ali mučitelji u filmu su pristojni ljudi koji moraju da deminiraju tempiranu bombu, odnosno da spriječe dalje napade, čista fikcija.
U ovoj hutbi posebno želimo spomenuti opasnu fitnu i smutnju interneta, na koju aludira i predaja od Huzejfe, r.a., u kojoj je ovaj ashab rekao: ''Samo što vas nije sustiglo zlo iz nebesa koje će doprijeti i do najzabitije beživotne pustinje.'' (Ibn Ebi Šejbe) Uistinu, teško je danas naći i jednu nastambu, i jedan šator u arapskoj pustinji, a da pored njega nema satelitska antena i da nema interneta.
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Princ Miteb bin Abdullah, kraljev sin, državni ministar, član Kabineta i zapovjednik Nacionalne garde, za saudijske medije iznio je nekoliko pojedinosti iz života i svakodnevnice kralja Abdullaha, prenosi IINA.
Period spavanja se razlikuje od osobe do osobe. Nekima je dovoljno četiri sata spavanja, a nekima jedanaest. U biti, većini ljudi je dovoljno od 6,5 do 7 sati spavanja dnevno.
Istraživači su otkrili da je san aktivno stanje, ne samo izlazak iz stanja budnosti. Tokom spavanja mozak je aktivan, ali ne obrađuje podatke koji mu dolaze iz osjetila na zapažen način.
Dr. Hobson u svojoj knjizi Sleep kaže: "Nema sumnje da mozak ima najviše koristi u spavanju. Mentalne sposobnosti silaze na najniži nivo dok čovjek spava. Tako se mozak odmara, a da ne gubi aktivnost."
Ali, mozak nije jedini koji ima koristi od spavanja. Čitavo tijelo se odmara i smiruje tokom spavanja. Kaže Uzvišeni Allah:
"Zar nisu vidjeli da smo učinili noć da u njoj otpočinu, a dan vidnim?" (En-Neml, 86)
Posvećivanje knjizi, želja za čitanjem i obogaćivanje uma jedan je od uzroka sreće i uspjeha. Poznati književnik Džahiz napisao je divne savjete o druženju s knjigom. On veli kako takvo druženje odagnava sve brige i tuge. Opisujući knjigu on, nadalje, kaže: "Knjiga ti je prijatelj koji te neće ostaviti, drug koji te neće iznevjeriti, ahbab koji ti neće dosadan biti, komšija što ti na put ne staje, saputnik što ne želi ti nikakve štete, nikad ti zlo ne čini, licemjeran nije nit laž kazuje.
Što duže s knjigom druguješ, sve je veća Allahova blagodat prema tebi. Knjiga obogaćuje narav, jezik čini elokventnim i tečnim, um osvježava, riječi čini privlačnim, dušu uveseljava, grudi čini prostranim. Knjiga ti daruje dug život i čini da ti velikani budu prijatelji.
Za mjesec dana iz knjige naučiš više nego oni koji čitav život provedu s beznačajnim ljudima. Ona te spašava od prosjačenja i ponižavanja, zbog nje ne moraš slušati isprazne riječi ljudi koji su gluplji i gori od tebe, niti se družiti s neznalicama i dušmanima, ali te zato približava velikim i bogatim.
Na Sajmu turizma u Beogradu koji je otvoren 21. februara, učestvuje i bratska Republika Srpska sa svojom bogatom ponudom i specijalnim aranžmanima za braću i sestre sa ove strane Drine, koja je, kao što znamo iz osnova patriotske anatomije, kičma srpskog naroda. Tim srećnim povodom, ponovo objavljujemo kratak vodič za srpske turiste koji se odluče za ovu egzotičnu destinaciju
Polovinom mjeseca februara, na respektabilnom bošnjačkom web magazinu Bošnjaci.net, osvanuo je tekst uvaženog dr. Haruna Hadžića, naslovljen - „Esej o hazreti Hidru“. U navedenom tekstu, profesor Hadžić prenosi određena sjećanja koja se vežu za njegovo nepravedno hapšenje i druge nemile događaje koji su uslijedili, od strane brutalnog terora tadašnjih crnogorskih vlasti. Profesor Hadžić sagledava zatvorski i post-zatvorski period iz perspektive današnjeg vremena, sumira utiske i propituje rezultate, te na jednom mjestu konstatira da „danas o robijašima iz SDA više nema ni pomena. Već su odavno zaboravljeni.“ Iako se iz eseja jasno da zaključiti da dr. Hadžić ne žali zbog svog tadašnjeg jasno iskazanog i dokazanog patriotizma, požrtvovanja i ispaštanja zarad interesa svog naroda, osjeti se određeni nivo razočarenja zbog svega onoga što se nakon toga izdešavalo na prostoru Sandžaka.
Navodi da je imam džamije BilalBin Rabah šejh Ahmed el-Esir meta mogućeg atentata uznemirili su javnost u gradu Saida,ali i stanovništvo diljem Libana, javio je dopisnik agencije Anadolije
