Füle: ‘Da, mogu vidjeti i Tursku kao članicu EU’

Füle je u obraćanju evropskim parlamentarcima istakao da je zabrinut zastojem u reformama u BiH čiji je cilj stvaranje funkcionalne države.

Rekao je da će prva stvar kojoj će se, u vezi sa BiH posvetiti, biti pitanje bezviznog režima.

– Najvažnije od svega jeste da BiH ostane prisutna u procesu evropskih integracija – rekao je Füle.

On  je naveo da treba naći pristup kako bi BiH bila funkcionalnija, na čemu će raditi zajedno sa  visokim predstavnikom za spoljnu politiku i bezbjednost Evropske unije Catherine Ashton (Ketrin Ešton).

Iz njegovog nastupa, kao i njenog nastupa pred evropskim parlamentarcima, može se naslutiti da će Evropska unija nastaviti sa već započetom strategijom prema BiH.

Oba visoka evropska funkcionera naglasila su da vide budućnost BiH kao jedinstvenu zemlju.

Priče o raspadu BiH su neutemeljene glasine

Puno pitanja bilo je postavljeno o Bosni i Hercegovini i o njezinoj evropskoj perspektivi. Njemačka demokršćanska zastupnica Doris Pack upitala je Fülea da prokomentariše glasine po kojima bi on na Bosnu i Hercegovinu trebao primjeniti iskustva iz mirnog raspada bivše Čehoslovačke.

Füle je to kategorički opovrgnuo: “Ta glasina nema nikakvog utemeljeljenja”, rekao je.

Tuskoj članstvo, a ne privilegirano partnerstvo

Budući povjerenik izjasnio se i protiv prijedloga da se Turskoj ponudi privilegirano partnerstvo umjesto punopravnog članstva.

– Privilegirano partnerstvo nije na stolu. Više zemalja članica, iako su sve pristale na otvaranje pregovora s Turskom, zauzima se da se toj zemlji umjesto članstva ponudi modele tijesne saradnje – rekao je.

Füle je upitan i može li zamisliti da jednog dana Turska postane članicom.

– Da, mogu, to je pitanje vjerodostojnosti Evropske unije, ali u prvom redu i pitanje ispunjavanja potrebnih kriterija od strane Turske – rekao je Füle bez oklijevanja.

Proširenje, ali bez konkretnih datuma

Kandidat za evropskog povjerenika za proširenje i politiku prema susjedima Štefan Füle je na saslušanju u Evropskom parlamentu izbjegavao preuzeti bilo kakve obaveze u pogledu datuma za bilo koju zemlju u procesu proširenja.

Füle je rekao da tokom svog petogodišnjeg mandata želi daljnje širenje Evropske unije, ne spominjući nijednu zemlju pojedinačno.

– U sljedećih pet godina želim da pozovemo nove članice u EU – rekao je Füle odgovorajući na pitanje kakva je njegova vizija proširenja u sljedećih nekoliko godina.

Težak politički i historijski teret

On je istaknuo da zemljama zapadnog Balkana EU treba pomoći kako bi mogle provesti potrebne reforme.

– Mislim da svi priznajemo da zemlje zapadnog Balkana nose veliki historijski i politički teret, stoga im moramo pomoći koliko možemo, koristeći sve naše instrumente, kako bi se nastavile potrebne reforme tako da te zemlje mogu preuzeti ne samo prava nego i obaveze koje proizlaze iz članstva u Evropskoj uniji. Moj je prioritet da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne ostane nepozvana – rekao je Füle.

Slovenski zastupnik Lojze Peterle upitao je Fülea koliko će EU imati službenih jezika nakon što uđu zemlje bivše Jugoslavije i Albanija.

– Imat ćemo onoliko jezika koliko se dogovorimo kroz proces pristupanja novih zemalja – odgovorio je Füle.

Komunistička prošlost?

Kako se i očekivalo, Füleu je postavljeno pitanje o njegovoj komunističkoj prošlosti. Füle koji ima 47 godina, karijerni je diplomata. Bio je ambasador u Litvi, Velikoj Britaniji i u NATO-u. U maju prošle godine godine imenovan je ministrom za evropske poslove u češkoj vladi. On je u prvoj polovini 80-tih godina prošlog stoljeća završio studij na sovjetskom državnom Institutu za međunarodne odnose u Moskvi.

– Svi imamo osobnu prošlost, a moja prošlost pripada mjestu i vremenu u kojem sam odrastao. Ali, ono što je važno jest da sam u trenutku kada sam bio dovoljno slobodan i zreo za vlastiti izbor, odlučio svoje iskustvo i sposobnosti ponuditi Čehoslovačkoj, a zatim i Češkoj Republici i sada Europskoj komisiji – odgovorio je Füle, a zastupnici su zapljeskali na taj odgovor.

Avaz