Globalna ekonomska kriza snažno je pogodila BiH, brzina oporavka je neizvjesna, a velikom dijelu bh. stanovništva prijeti pad u siromaštvo, navodi se u najnovijoj studiji Svjetske banke.
– Finansijska kriza već ima snažan utjecaj na BiH. Stopa siromaštva u BiH će, prema sadašnjim projekcijama, biti povećana za najmanje dva posto. No, ogroman dio ljudi živi tik iznad linije siromaštva, pa su oni posebno ranjivi na udare krize. Većina siromašnih su oni koji rade za niske plaće i penzioneri – navodi se u studiji.
Rast kamata
Eksperti Svjetske banke posebno upozoravaju da bi ekonomska kriza na površinu mogla izbaciti problem zaduženosti Bosanaca i Hercegovaca, koja je i prije krize bila visoka. Zbog pada prihoda mnoge porodice sada se suočavaju s bankrotom zbog prevelikih kreditnih zaduženja.
– Dugovi se svrstavaju među najveće probleme bh. domaćinstava, jer skoro 74 posto domaćinstava najmanje 20 posto svojih prihoda daje za rate, dok ih čak 59 posto za otplatu kredita izdvaja više od 30 posto svojih prihoda – navodi se u studiji.
Posebno se upozorava da je povećanje kamatnih stopa na kredite bio dodatni udar na džepove ionako zaduženih građana, uz napomenu da će “stres zbog dugova” rasti.
Novčane pošiljke
Usporavanje bh. ekonomije i dužina trajanja ekonomske krize u BiH, prema ovoj studiji, i dalje su neizvjesni. Stopa nezaposlenosti raste, a i dalje će rasti.
– Takva situacija najviše će pogoditi proizvodnju i trgovinu, dva sektora koja su do sada najviše doprinijela rastu zaposlenosti. Proizvodnja je na ivici propasti, a najveći rast nezaposlenosti predviđa se u tom i sektoru prodaje – navodi se u studiji.
Na porast siromaštva utječe i pad novčanih pošiljki iz inozemstva, koje su do sada činile 15 posto nacionalnog prihoda BiH. Studija predviđa pad od tri do pet posto u odnosu na podatke iz 2008. godine.
Nepravedan sistem socijalne pomoći
Studija iznosi i nekoliko prijedloga koji bi doprinijeli suzbijanju utjecaja krize posebno analizirajući, kako se navodi, lošu socijalnu politiku u BiH.
– Trenutni sistem socijalne pomoći u BiH je neodrživ, neefikasan i nepravedan, zbog toga što je javna potrošnja za socijalne transfere nevjerovatno visoka (četiri posto BDP-a) i još raste. To oduzima novac za javne investicije, što će još više osakatiti mogućnost vlasti da na pravi način odgovore na posljedice ekonomske krize ili, kroz javne investicije, stimulira ekonomsku aktivnost – smatraju eksperti, dodajući da “ovakav sistem ne smanjuje siromaštvo”.
Ranjivost bh. ekonomije
– Zabrinjava rast cijena, kojeg je bilo prije krize. Usporavanje kreditiranja također je zabrinjavajući faktor. Kreditiranje stagnira. Za privredu je veliki problem razjedinjeni ekonomski prostor, što pojačava rizike i ranjivost bh. ekonomije – piše u studiji Svjetske banke.
Avaz
