Srbija: Traži se potpora za obilježavanje Dana Srebrenice
Aktivisti nekoliko nevladinih organizacija posvećenih ljudskim pravima u petak su na skupu održanom ispred zgrade predsjedništva od predsjednika Srbije Borisa Tadića zatražili potporu za inicijativu da se 11. juli u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Na skupu, na kojem je bilo prisutno oko 20 aktivista nevladinih organizacija Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Komitet pravnika za ljudska prava, pročitano je otvoreno pismo u kojem se od srbijanskog predsjednika traži da podupre tu inicijativu.
Na isti način nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od veljače ove godine svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Evropski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U pismu koje podupiru brojne srbijanske nevladine organizacije usmjerene na zaštitu ljudskih prava takođe se navodi kako presuda Međunarodnog suda pravde obavezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.
Evropski parlament (EP) je 15. januara 2009. proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine organizacije za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog sjećanja na sve žrtve ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. januara predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova devedesetih godina na prostoru bivše SFRJ. Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) također su isti dan poduprli inicijativu da srbijanski parlament prihvati rezoluciju EP-a. Srbijanski parlament još se nije izjasnio o tim prijedlozima.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je u julu 2008. i sad mu se sudi u Den Haagu.
(Svevijesti.ba/Fena)