Teško disanje i lupanje srca su znak za alarm…
Kako pravilno procjeniti potrebu za odlazak ljekaru zbog sumnje u zarazu virusom H1N1, pojasnila nam je šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Jelena Ravlija, koja je ponovila da gripa, bez obzira o tipu, najčešće počne sa visokom temperaturom, općom slabošću i bolovima u tijelu.
Ako njen tok ide pod takvom slikom, ona obori u krevet bez obzira koliko god se mi junačili. Treba leći, uzimati lijekove za obaranje temperature i to ukoliko organizam od prije nema neku hroničnu bolest kao što su astma, bronhitis, dijabetes… Ako su takvi simptomi prvih dva, tri dana, dovoljno je ležati kući, mirovati i eventualno konsultovati se telefonom sa ljekarom.
Upozoravajuće je ako su ti simptomi već od početka praćeni otežanim disanjem ili ukoliko je prva tri dana javi otežano disanje, kratak dah, borba se za dah, nagon za povraćanje, obilno povraćanje, proljev, ako se obori temperatura (nije potrebno svaku temperaturu ni obarati, već je treba pustiti neka bude do 38) a srce i dalje ubzano radi, te ako se jave simtomi u smislu konfuznog stanja koje se ne može povezati sa temperaturom, blaga pospanost ili nesanica, napetost. Sve su to simptomi koji se ne očekuju kod uobičajene gripe i to je razlog da treba konsultirati lijekara. Također je upozorenje i treba se javiti ljekaru ako četvrti i peti dan stanje ne ide ka smirivanju ili simptomi dobijaju na intenzitetu, istakla je Ravlija.
Burna reakcija
Na opasku da su žrtve svinjske gripe u BiH uglavnom starosti oko 40 godina, Ravlija je konstatirala da „ima nekih nepoznanica vezano za djelovanja novog virusa na ljudski organizam, tako da više oboljevaju mladi ljudi”.
Jedno od mogućih objašnjenja je da su mladi do sada imali manje prilike da se sretnu sa virusom. Drugo je da kod mladih ljudi susret sa novim virusom izaziva burnu reakciju. Naime, organizam jako burno reaguje na nešto nepoznato i pri tome se na neki način okrene i protiv sebe. Otuda to šokno reagiranje pluća i drugih organa, a to dovodi do teške kliničke slike.
Možda je i veći broj oboljelijh osoba starije životne dobi, ali se kod njih klinički ne manifestira tako burno. Jednim dijelom nauka objašnjava da stariji ljudi imaju neku vrstu memorije na ovaj virus, bilo da su se susreli sa nijim ili vakcinisali protiv njega… – kazala nam je Ravlija.
San