Električna centrala na listi nacionalnih spomenika

Ta je električna centrala izgrađena 1917. godine, a u rad puštena 1918. na kraju Prvog svjetskog rata. Jedan je od rijetkih primjera gdje je voda za centralu dovedena s jahorinskih izvora u dužini od 25 kilometara do postrojenja.
Korištena je ne samo za proizvodnju električne energije već i snabdijevanje grada vodom. Objekt je ocijenjen izuzetnim, sa značajem u regionalnim okvirima.
Radi njegove zaštite realizirani su i konstruktivni razgovori s Elektroprivredom BiH, koja se kao investitor obavezala da će centralu vratiti u prvobitnu funkciju, što će podrazumijevati obje njene namjene te je pretvoriti i u depadans muzeja tog preduzeća.
Razgovor s predstavnicima ovog preduzeća obavljen je i u vezi s planiranom izgradnjom male hidrocentrale Vranduk, neposredno uz drugu zonu zaštite Starog grada Vranduk.
Elektroprivreda se i u ovom slučaju obavezala da neće zanemariti aspekt zaštite kulturno-historijskog naslijeđa te da će realizirati Studiju o utjecaju na okoliš i naslijeđe na osnovu koje će Komisija dati svoje mišljenje i utvrditi dalje korake
Dva zahtjeva za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima nisu prihvaćena uz obrazloženje da ne ispunjavaju potrebne kriterije za takvo proglašenje. Riječ je o dvjema džamijama na području općine Gračanica (FBiH) – u Pribavi te Donjoj Lohinji.
Komisija je također Listu ugroženih spomenika BiH proširila novim dobrom, uvrstivši na nju kao 65. spomenik graditeljsku cjelinu – Utvrdu Vrnograč u Vrnograču, općina Velika Kladuša (FBiH).
Ta je srednjovjekovna utvrda u izuzetno ugroženom stanju, te joj prijeti i potpuni nestanak. Komisija je ovakvim proglašenjem ujedno dala prijedlog Vladi FBiH da pomogne u njenoj obnovi i zaštiti.
Predsjedavajuća Komisije Ljiljana Ševo istaknula je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu da ovaj put od 14 dobara proglašenih nacionalnim spomenicima njih tri spadaju u pokretno dobro.
Riječ je o dvjema zbirkama umjetničkih djela koje se čuvaju u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću (FBiH) – Jovana Bijelića i Dževada Hoze te fondovima i zbirkama JU Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli.
Ostala dobra proglašena nacionalnim spomenicima su – grobljanska cjelina – Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu u Sarajevu, arheološko područje – kasnoantička grobnica na svod i ostaci temelja sakralnog objekta (općina Donji Vakuf), arheološko područje Vašarovine, Priluka (općina Livno), grupa grobljanskih cjelina – Prahistorijski tumulusi, nekropole sa stećcima i nišanima u selu Sovići (općina Jablanica), te graditeljska cjelina – Utvrda Vrnograč u Vrnograču (općina Velika Kladuša).
Tu su i historijski spomenik – Banka na Obali (bivši objekt Filijale austrougarske banke u općini Stari Grad Sarajevo), historijsko područje – nekropola sa stećcima i Pravoslavna crkva cv. Kneza Lazara (grobna crkva kneza Vlada Bijelića u Vlahovićima, općina Ljubinje), graditeljska cjelina – Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice s nekropolom sa stećcima i starim kamenim nadgrobnicima (krstačama) u selu Drijenjani, Popovo polje (općina Trebinje), historijska građevina – zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu s pokretnom imovinom te historijska građevina – zgrada Oficirskog doma u Travniku.
(FENA)