Bošnjaci ne prihvataju zakon bez 25. novembra i 1. marta
Predstavnički dom Parlamenta BiH u srijedu će u nastavku sjednice razmatrati Prijedlog zakona o državnim praznicima. Ako Prijedlog bude usvojen, naša zemlja prvi put u svojoj novijoj historiji imat će zakon o praznicima, ali se, u odnosu na dosadašnju praksu, ništa drugo neće promijeniti.
Prvo čitanje
Dok bi oba entiteta i dalje slavila svoje praznike, državni praznici bili bi Nova godina, Prvi maj (Međunarodni praznik rada), Deveti maj (Dan pobjede nad fašizmom), Dan Evrope i Dan podrške žrtvama nasilja. To bi bili ujedno i neradni dani.
S druge strane, u Prijedlogu utvrđenom preglasavanjem ministara iz reda bošnjačkog naroda, izostavljeni su 25. novembar (Dan državnosti BiH) i 1. mart (Dan nezavisnosti).
Upravo zbog toga, kako nam je potvrđeno, bošnjački poslanici osujetit će usvajanje zakona već u prvom čitanju.
– Ovim zakonom se ništa ne rješava, jer nema nijednog datuma kojim se obilježava državni praznik. Samo su prihvaćeni međunarodni, a to ne odgovara interesima države – rekao je za “Dnevni avaz” Safet Halilović, državni ministar za ljudska prava i izbjeglice.
Stav Hrvata
Poslanik SDA Šemsudin Mehmedović ovaj prijedlog okarakterizirao je kao podmetanje Bošnjacima.
– Ovo je isto kao kada nas ubjeđuju da u BiH nije izvršena agresija, već da je bio građanski rat. Za političke predstavnike iz RS prihvatljivo je nešto što vrijeđa dostojanstvo, odnosno što nema nikakvo obilježje državnosti BiH – kaže Mehmedović.
U HDZBiH rekli su nam da će poslanici ove stranke podržati sve prijedloge koje su podržali njihovi ministri u Vijeću ministara.
– Slažem se da bi bilo dobro da 25. novembar i 1. mart budu uvršteni u zakone o praznicima. Međutim, bolje je da usvojimo i ovakav zakon nego da nemamo nikakav – istakao je poslanik HDZBiH Velimir Jukić.
Vjerski blagdani
Neradni dani u BiH određuju se i za vrijeme vjerskih blagdana. Muslimani bi po dva dana imali za Kurban i Ramazanski bajram i jedan za Novu hidžretsku godinu, katolici po jedan dan za Bogojavljenje, Tijelovo, Veliku Gospu, Sve Svete i Božić, a pravoslavci za Božić, Svetog Stefana, Duhove, Bogojavljenje i Svetog Savu. Jevreji bi imali dva dana za Pesah i po dan za Jom Kipur, Jom hašoa i za Roš hašanu.
Avaz
