Bošnjaci u neravnopravnom položaju

Na pitanje po čemu se Hrvati razlikuju od ostalih naroda na području Balkana, dr.Ahrens kaže da je po njemu jedina prava razlika da Hrvati u jeziku koriste infinitiv. No o položaju Hrvata kaže sljedeće: Ne možemo povlačiti jasne granice. Kako znate, hrvatski i srpski jezik su iznimno slični, ali Hrvati su katolici i pišu latinicom. Zato sam rekao da Hrvatsku ne mogu cjelovito svrstati na Balkan, ona je na prijelazu.

Neka institucije pravne države rade svoj posao

Hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, je zadnjih godina postao popularan ponavljajući jednu te istu rečenicu: Neka institucije pravne države rade svoj posao. Dr.Ahrens također ima mišljenje o funkcioniranju institucija: Morate barem imati osjećaj da postoji pravosuđe, koje to ime zaslužuje. Određeni uvjeti moraju biti ispunjeni i u to spada donekle funkcionirajuće pravosuđe kao što ga mi u našim zemljama imamo. Na pitanje o stanju Hrvata u Bosni, Ahrens kaže da federacija Hrvata i Bošnjaka nije bila „vjenčanje iz ljubavi“, ali da je u uvjetima nakon rata bilo jedino moguće rješenje. Zasada ključni problem vidi u tome da kada se odlučuje o bilo kakvim promjenama za jedan od naroda, onda većinski narod, u ovom slučaju Bošnjaci imaju zadnju riječ.

Karadžić je bio fizički odbojan, a Tuđman jezikoslovac

Franjo Tuđman je Ahrensu poslao Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika.U svom mandatu kao posebni izaslanik za ženevsku konferenciju za bivšu Jugoslaviju, dr.Ahrens je upoznao vođu bosanskih Srba, Radovana Karadžića za kojeg kaže: Tada je Karadžić bio psihijatar poeta. Nije se znalo što će kasnije postati. Čovjek je imao čudnu frizuru, ramena prekrivena s prhuti i odvratne ruke. Jednom prigodom je imao priliku ručati sa Slobodanom Miloševićem, s odbjeglim generalom Ratkom Mladićem, sa spomenutim Karadžićem te sa Lordom Owenom. Tokom ručka su se Milošević i Karadžić posvađali na što je Karadžić odstupio od stola. Nakon toga je dr.Ahrens rekao Lord Owenu da mu je drago što je ovaj otišao s ručka, jer ga ne može očima gledati, na što je Lord Owen odgovorio: „You are right.“ („Imate pravo“).

Za vrijeme svoga boravka u Zagrebu, dr.Ahrens je imao priliku upoznati i prvog hrvatskog predsjednika, dr.Franju Tuđmana. O njihovom prvom susretu kaže: Kada me prvi put primio, ja sam mu rekao. Gospodine predsjedniče,kojim jezikom da se služim?Ja sam ovo naučio u Beogradu. Na što će Tuđman: Vi samo govorite. Tuđman nije baš dobro poznavao engleski jezik pa je zbog toga radije govorio srpsko- hrvatski. No dva mjeseca nakon toga Ahrens od Tuđmana poštom dobiva „Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika.“
Vizne olakšice Bošnjake stavljaju u neravnopravan položaj

Ahrens smatra da su Bošnjaci što se tiče viza, u neravnopravnom položaju

Na pitanju o ukidanju viza za građane Srbije od početka nove godine kaže da su Srbi ispunili sve tehničke uvjete kako bi dobili tu olakšicu. Iako se Albanci i građani Bosne i Hercegovine ljute, oni nisu ispunili spomenute uvjete. No dr.Ahrens ipak smatra da su Bošnjaci u neravnopravnom položaju zato što bosanski Hrvati i Srbi putem dvojnog državljanstva imaju hrvatske odnosno srpske pasoše što šalje malo „glupu sliku“ cijele situacije. Dodaje još da ustavne promjene, koje trebaju omogućiti ispunjavanje tih tehničkih uvjeta, blokiraju bosanski Srbi baš iz tog razloga. No ipak dr.Ahrens smatra da se uvjeti moraju ispuniti te da bosanske granice moraju biti pod kontrolom.

Dr.Ahrens biografija

Dr. Geert-Hinrich Ahrens 1991. boravi u Zagrebu kao voditelj njemačkog korpusa pri nadzornoj misiji EG-a. Od 1992. do 1996. svoje težište prebacuje na Balkan: kao posebni izaslanik za ženevsku konferenciju za bivšu Jugoslaviju. Nakon raznih dužnosti kao veleposlanik se 1999. vraća u Makedoniju kao posebni izaslanik Europskog predsjedništva u Makedoniji. Nakon toga vodi OSCE misiju u Tirani. Ahrens je pisac knjige „Diplomacija na rubu“ („Diplomacy on the Edge“), koja se bavi raspadom Jugoslavije i mogućim uzrocima.

Dw