Tražili spas u Crnoj Gori, a našli smrt

IslamBosna.ba – U Podgorici je počelo suđenje devetorici bivših pripadnika tamošnjeg MUP-a. Optuženi su za deportaciju 79 bosansko-hercegovačkih civila iz Crne Gore u BiH u proljeće 1992. godine. Deportovani su zatim ubrzo ubijeni.

Glavni pretres na suđenju optuženima za deportaciju bosanskih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine počeo je danas u Višem sudu u Podgorici iznošenjem odbrane Božidara Stojovića i Milorada Šljivančanina, koji su negirali krivicu. Osim njih, na suđenju su se pojavili Branko Bujić i Sreten Glendža, dok je u bjekstvu preostalih pet optuženih – Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović, kojima će biti suđeno u odsustvu.Optuženima se stavlja na teret da su tokom maja 1992. godine, kršeći pravila međunarodnog prava, nezakonito preseljavali civilno stanovništvo, državljane Bosne i Hercegovine muslimanske i srpske nacionalnosti koji su imali status izbjeglice. To su, kako se navodi, činili izvršavajući naredbu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, Pavla Bulatovića, koji je ubijen u Beogradu 2000. godine, zajedničkim aktivnostima Službe državne i Službe javne bezbjednosti, protivpravno lišili slobode i u više navrata prinudno preselili 79 lica, državljana BiH”, piše u optužnici.

Oni su uhapšene  predali Sekretarijatu za unutrašnje poslove Sokolac, Srebrenica i Foča, kao i Kazneno-popravnom domu Foča.

U Srbiji se nalaze ostala petorica optuženih za izvršenje ovog zločina. Među njima je i bivši šef crnogorske tajne policije Boško Bojović. Svi oni imaju državljanstvo Republike Srbije i po ustavu te zemlje ne mogu biti isporučeni drugoj državi. U istrazi o ovom zločinu svjedočio je i, tadašnji i sadašnji, crnogorski premijer Milo Đukanović. On je rekao da nije znao da se izbjeglice deportuju u ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu i to snagama Radovana Karadžića.

Napominjući da je ranije sa porodicama deportovanih postignut dogovor o finansijskom poravnanju, nakon što su one tužile državu Crnu Goru, predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kaže da Crna Gora i na primjeru ovog slučaja saopštava kako se suočava sa onim što je bila njena prošlost i pokazuje da je ono što se u prošlosti dešavalo ne želi da ima kao hipoteku za budućnost.

Ali, brojne nevladine organizacije smatraju da je u čitav ovaj proces zvanična Podgorica ušla tek na pritisak domaće i međunarodne javnosti. Naime, već je poznato da je službena dokumentacija o tom zločinu uništena, a ključni svjedok deportacija, bivši policijski inspektor iz Herceg-Novog, Slobodan Pejović, je već deset puta napadnut. Pejović je optužio crnogorsku tajnu policiju da stoji iza tih napada i da planira njegovu likvidaciju, na što ona ne odgovara.

Pejović je čak rekao i da su izbjeglice ubijane na teritoriji Crne Gore i pozvao tužilaštvo da otvori istragu. Muslimani su deportovani da bi kasnije bili ubijeni, a mislili su da će naći spas u Crnoj Gori. Što su našli? Smrt su našli! Oko 85 ih je ubijeno. Od 150, koliko ih je deportovano, njih šest ili sedam su preživjeli Golgotu, dodao je bivši policijski inspektor.Pejović nije pozvan na današnje suđenje. To će svakako biti urađeno tokom trajanja procesa, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici.

Tužilaštvo je navelo da je ratni zločin protiv civilnog stanovništva teška povreda normi međunarodnog prava i da posebno cijeni teške okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i veoma teške posljedice ovog zločina.

Vlada Crne Gore je krajem prošle godine postigla dogovor o sudskom poravnanju sa žrtvama i članovima porodica deportovanih u iznosu od oko 4,1 miliona eura.

IslamBosna.ba