Narodne kuhinje: Za kazanom i profesori i mladi bračni parovi
U posljednje vrijeme slika pred narodnim kuhinjama nije ni nalik onoj od prije ekonomske krize. Više u redu za obrok ili paket hrane ne stoje samo izbjeglice, beskućnici i drugi teški socijalni slučajevi, nego i mladi u naponu snage, penzionisani intelektualci, ljudi koji su ostali bez posla u inozemstvu…
Najteži slučajevi
Zilha Šeta, poznatija kao tetka Zilha, upravnica Narodne kuhinje “Stari Grad” iz Sarajeva, i sama je primijetila da joj više ne dolaze prvenstveno izbjeglice.
– Sve kuhinje u gradu sada imaju drugačije korisnike. Među najtežim slučajevima sada su mladi ljudi, uglavnom do 30 godina, koji su ostali bez posla, nemaju nikakva primanja, a imaju po troje-četvero djece. Dosta je samaca. Najteže mi je kada dođu i kažu “Daj mi krišku hljeba” i ne traže ništa drugo. Imamo i 12 prosvjetnih radnika koji teško žive sa mizernim penzijama – kaže Šeta.
Rub siromaštva
Alen Prošić, direktor Regionalnog odbora “Merhameta” u Bihaću, navodi da je u posljednje vrijeme povećan broj korisnika javnih kuhinja u Bihaću i Cazinu i da ima potrebe za otvaranjem i kuhinje u Ključu. Potvrđuje da se mijenja struktura onih koji su primorani zatražiti pomoć.
– Kriza i nas tjera da budemo rigorozni. Pomoć ne možemo dati nikome ko nije socijalno ugrožen. Međutim, u strukturi korisnika sada ima i onih koji su u Sloveniji i Hrvatskoj ostali bez posla, vratili se i sada su na rubu siromaštva. Trudimo se pomoći im podjelom paketa hrane kako bi preživjeli dok se ne snađu – objašnjava Prošić.
Mostar pritisla i politička nesloga
Mevla Salčin, šef Narodne kuhinje Crvenog križa u Mostaru, ističe da primaju sve više zahtjeva za pomoć i zbog nedonošenja gradskog budžeta.
– Do sada je dosta ljudi bilo sram, ali danas nikoga nije sramota. Imamo tristotinjak korisnika, a svaki dan primamo nove zahtjeve… Ljude ne vraćamo, ali ih ne možemo ni registrirati dok se ne riješi ova naopaka situacija u gradu – kazala nam je Salčin.
Avaz