Podignuta optužnica protiv ratnog gradonačelnika Trebinja
Mogu me samo osnažiti, ne mogu me ubiti, a suditi mi neće, jer to nije moj sud, niti hajem za to, rekao je Vučurević.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića, zbog ratnih zločina počinjenih protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih ihistorijskih spomenika između 1991. i 1995. godine.
Navodeći samo inicijale, Državno odvjetništvo Hrvatske je na svojoj internet stranici objavilo da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv državljanina BiH B. V. (1936) zbog počinjenja krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u stjecaju s krivičnim djelom uništavanja kulturnih i historijskih spomenika.
Kao predsjednik Skupštine opštine (SO) Trebinje, predsjednik samozvane srpske autonomne oblasti (SAO) Hercegovina, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje, te predsjednik ratnog predsjedništva opštiine Trebinje, okrivljeni je tokom 1991. pa do 29. oktobra 1995. godine, djelujući individualno i u saradnji s bivšim liderom bosanskih Srba i optuženim za ratne zločine Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja "velike Srbije" na području bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva.
Tereti ga se da je u septembru 1991. godine na području opštine Trebinje naredio mobilizaciju Teritorijalne obrane (TO) i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice bivše JNA, koje su 1. oktobra 1991. godine sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Hrvatsku.
Te jedinice su do 26. oktobra 1991. godine privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi.
U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture, pri čemu je poginuo 91 civil, a oko 200 civila je ranjeno, dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali privredne i privatne objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
Uz to, bezobzirno su granatirali povijesne jezgre Starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. oktobra 1992. godine, odnosno povlačenja bivše JNA sa okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama samozvane SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je, zajedno sa zapovjednim kadrom Hercegovačkog korpusa bivše JNA, naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, privrednih i civilnih objekata sve do 29. oktobra 1995. godine, pri čemu je ubijeno sedmero civila, a jedanaestero ih je teško ranjeno, te je nanesena materijalna šteta, kaže se u saopćenju Državnog odvjetništva.
Vučurević: Optužnica iz Hrvatske "nebulozna"
Ratni predsjednik Skupštine opštine (SO) Trebinje Božidar Vučurević izjavio je danas da je "nebulozna" optužnica koju je protiv njega podiglo Županijsko državno tušiteljstvo u Dubrovniku za počinjene ratne zločine.
On je za Radio Republike Srpske (RS) rekao da su neistinite optužbe da je on granatirao nesrpske ciljeve.
U periodu, za kojeg ga optužuje Hrvatska, kaže da nije imao nikakve komandne odgovornosti, niti zaduženja, niti je raspolagao artiljerijom da bi mogao granatirati područje Dubrovnika.
– Prema tome, to je nebuloza. Ja sam zbog toga prije šest godina u dva navrata pozivan u Kancelariju Haškog tribunala(ICTY) u Beogradu, dodao je Vučurević.
Kazao je da je iz tog perioda sačuvao svu dokumentaciju, među kojom i propusnice koje je izdavao nesrpskom stanovništvu da se može skloniti iz Trebinja i iznijeti svoju pokretnu imovinu.
– Mogu me samo osnažiti, ne mogu me ubiti, a suditi mi neće, jer to nije moj sud, niti hajem za to, rekao je Vučurević.
Županijsko državno tužiteljstvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva na području Dubrovnika i uništavanja kulturnih i historijskih spomenika u periodu od 1991. do 1995. godine.
Autor: Onasa