PIC treba početi razmišljati o drugom modelu jačanja BiH

Međunarodna zajednica više ne smije odgađati donošenje odluke o budućem angažmanu u BiH, jer svakim danom svog postojanja OHR postaje sve više dio problema, a ne rješenja, navedeno je u izvještaju.

Dalje se ocjenjuje da BiH više nije u opasnosti od novog sukoba, ali da međunarodna zajednica mora redefinirati i ojačati angažman ako domaći političari ne uspiju postići dogovor prije sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji će biti održan naredne sedmice.

Prelec iznosi da je općenito stanje u BiH mirno, ali da je političko negativno i izaziva krize.

Koje su krize najviše izazvale pažnju ICG-a?

Trenutno u BiH postoje dvije krize. Prva je nastala odbijanjem RS da ispoštuje zadnju rundu odluka visokog predstavnika, a druga kriza rezultat je poteškoća u vezi s pokušajem da se postigne dogovor o paketu reformi EU i SAD. To je vrlo korisan paket za sve u BiH, čija bi realizacija pomogla vašoj zemlji da bolje funkcionira i brže se kreće ka EU i NATO-u.

Ako je svima koristan, kako onda komentirate da istovremeno dok taj paket odbijaju u RS, šef SBiH Haris Siladjžić navodi da je on zapravo lista želja RS?

Ono što politički lideri govore u javnosti se razlikuje od njihovih stvarnih pozicija. Ako se svi oni zalažu za funkcionalnu državu, jači Parlament i ostale institucije BiH… što znači brži put ka EU i NATO-u, onda ne shvatam kritike na račun ovog paketa. Nema alternativa predloženim reformama, odnosno alternativa je ništa – zadržavanje postojećeg statusa quo.

Visoki predstavnik Valentin Incko već je izjavio da od naredne sjednice PIC-a ne treba očekivati donošenje odluke o zatvaranju OHR-a, no u izvještaju ICG-a se i to smatra otvorenom opcijom. Mislite li da bi to imalo ikakvog pozitivnog efekta?

Sadašnje stanje je neodrživo. Ne bi bilo dobro ići u ishitreno zatvaranje OHR-a i ostaviti BiH samoj sebi. Također, nije dobro ni očuvanje ovakvog OHR-a. PIC treba početi razmišljati o skorijoj odluci ili pojačanja OHR-a ili prelazaka na drugi model jačanja države što podrazumijeva zatvaranje OHR-a, jačanje mandata Ureda specijalnog predstavnika EU, produžetak i jačanje mandata EUFOR-a i niz drugih mjera kojima bi EU garantirala ustavni poredak, ubrzani pristup NATO-u… Tako bi se nadomjestila stabilizacijska uloga koju OHR u sadašnjem obliku nije više sposoban da ispuni.

Hoćete reći da OHR sada nanosi više štete nego koristi?

OHR ima i koristan i jedan štetan efekt. U nekoliko posljednjih mjeseci vidimo da od njega ima više štete nego koristi, kao i bonska ovlaštenja.

U slučaju neuspjeha butmirskog procesa, pojedini politički lideri javno upozoravaju na mogućnost novih sukoba u BiH. Koliko je to sa Vašeg stanovišta realna opcija?

To je potpuno nerealno. Složio bih se tu s vašim ministrom odbrane Selmom Cikotićem da je takvo nešto gotovo nezamislivo. Takve izjave nemaju nikakvog utemeljenja niti koristi, samo uznemiruju ljude. Nema naznaka ni o kakvim pripremama kao ni o razmišljanjima o novim sukobima u BiH. A, sporadični međuljudski incidenti nisu u BiH više izraženi nego u drugim zemljama. Dakle, nema razloga za strah.

Kao i pred svaku prethodnu, tako i uoči ove izborne godine već se sporadično čuju priče o referendumu za otcjepljenje RS, podjeli BiH… Vi u izvještaju navodite da RS neće ni pokušati da se otcijepi. Na osnovu čega to tvrdite?

Pokušaj otcjepljenja bio bi samoubilački čin za RS. To se, vjerujem, shvata u Banjoj Luci. To bi vodilo neuspjehu, koji bi ugrozio sadašnju, poprilično jaku autonomiju koju RS ima u BiH. Teško je zamisliti scenarij koji bi vodio uspješnom otcjepljenju. Niko to ne bi priznao, sama RS je krajnje nezgodnog oblika za samootcjepljenje sa dvije odvojene polovine, sa niz ostalih faktora… to je zaista daleko od ikakve realnosti.

Poziv EU i SAD

Međunarodna krizna grupa pozvala je u izvještaju Sjedinjene Države i Evropsku uniju da pronađu način i pomognu liderima u postizanju bar minimalnog konsenzusa u butmirskom procesu, što bi omogućilo EU da pozove BiH da podnese kandidaturu za članstvo.

Također navode da bi pregovarači EU i SAD trebali biti fleksibilniji i dati do znanja svim stranama da ne postoji idealni paket reformi te da ne treba insistirati na reformi Ustava BiH kao uvjetu za zatvaranje OHR-a.

Avaz