Može li se Gaza razoružati? Analitičari: “Zamka, a ne mirovna ponuda”

IslamBosna.ba – Prijedlog koji su egipatski posrednici prenijeli Hamasu, a koji uključuje jasnu odredbu o “razoružanju otpora”, izazvao je val negodovanja u palestinskoj i arapskoj javnosti. Mnogi ga tumače kao poziv na kapitulaciju pod plaštom pregovora, a ne kao ozbiljan korak ka smirivanju sukoba.
Hamas je kategorično odbio bilo kakve pregovore o oružju otpora, dok su brojni političari i analitičari upozorili da ovakva formulacija predstavlja opasno skretanje ulogu posrednika, ali i direktan udar na ključnu komponentu palestinskog identiteta.
Politički analitičar Muhammed el-Ahras istakao je da je “sramotno da bilo koji Palestinac ili Arap prihvati izraelske zahtjeve u vezi s oružjem otpora”.
Dodao je u objavi na svom Facebook profilu da je „okupator sredinom 2024. tvrdio da je neutralisao to oružje i uništio jedinice otpora, posebno kada je 12. septembra objavio da je eliminisao ‘Brigadu Refah’,” zapitavši: „Ako Izrael smatra da je ispunio taj zadatak, zašto onda neki i dalje insistiraju na zahtjevu za razoružanjem?“
El-Ahras je ocijenio da je „govor o razoružanju otpora jasno prihvatanje izraelske vizije i legitimizacija nastavka agresije“, naglasivši da „oružje nije pitanje organizacijske odluke, već pravo naroda koji se opire okupaciji“.
Šta Izrael zaista želi
Irački analitičar Likaa Mekki otišao je korak dalje i ocijenio da „zahtjev za razoružanjem nije stvarni cilj Izraela, već sredstvo za produženje rata“.
U objavi na platformi X (nekadašnji Twitter) napisao je: „Problem Izraela nije u otporu, već u samoj Gazi. A pošto je more neće potopiti, kao što je to priželjkivao Rabin, zašto je onda ne isprazniti od stanovništva?“
Mekki je dodao: „Izrael zna da razoružanje nije moguće provesti, već je svjestan da bi to vodilo ka još žešćem otporu. Ono što zaista želi jeste rastjerivanje naroda koji je stvorio otpor i prigrlio ga, te oblikovanje nove stvarnosti u Gazi.“
Palestinski politički komentator Jassir Zeatra zapitao je kako je moguće da se stav o razoružanju našao u egipatskom prijedlogu, iako je izostao iz američkog dokumenta Witkoffa.
Zeatra se zapitao: „Zar je moguće da svi lideri okupacijskog entiteta vrše pritisak na Netanyahua da zaustavi rat bez da se uopće dotaknu pitanja oružja otpora, a onda dođe brat i pokloni im ovaj uvjet na zlatnom pladnju?“
U objavi na platformi X, Zeatra je dodao: „Netanyahu i dalje govori čak i o oružju egipatske vojske, širi svoj napad na Zapadnu obalu, Siriju i Liban, a onda se od Hamasa traži da preda svoje oružje, kao da posjeduje nuklearne bombe!“
S druge strane, istraživač iz oblasti politike i strategije Said Zijad istakao je u objavi na istoj platformi da je oružje otpora „pitanje oko kojeg postoji nacionalni konsenzus, i princip koji nije ništa manje svet od prava na povratak i Kudsa“.
Zijad je naglasio da Gaza predstavlja stratešku barijeru koja štiti egipatsku nacionalnu sigurnost, te da je oružje otpora „posljednji bedem protiv prisilnog raseljavanja“.
Iskustva s razoružanjem
Katarski novinar Džaber el-Harmi upozorio je na opasnost od upadanja u “zamku razoružanja”, navodeći dva bliska primjera: prvi – kada su Washington i Evropa ubijedili Ukrajinu da se odrekne nuklearnog oružja, pa je potom ostavljena kao lak plijen Rusiji; i drugi – odbijanje Talibana da se razoružaju uprkos pritiscima, što je na kraju natjeralo SAD na pregovore s njima.
U objavi na platformi X, el-Harmi je istakao: “Hamas ili bilo ko drugi neće upasti u ovu zamku, jer iskustva dokazuju da je oružje jedina garancija dostojanstva i suvereniteta.”
S druge strane, palestinski aktivista Bilal Rajjan ocijenio je da je zahtjev za razoružanjem “recept za genocid, pod arapskim pokroviteljstvom”, naglašavajući da bi odricanje od oružja otvorilo vrata mnogo opasnijim zahtjevima – poput prisilne predaje boraca, sudskog gonjenja vođa otpora, razbijanja organizacione strukture i uvođenja sveobuhvatnog sigurnosnog nadzora nad stanovništvom.
On je podsjetio na slične historijske primjere, poput masakra u Sabri i Šatili nakon povlačenja palestinskih boraca iz Bejruta, te genocida u Srebrenici 1995. godine, naglašavajući da “predaja oružja nikada nije donijela sigurnost, već je otvorila put masakrima“.
Hamas: “Sporazum bez razgovora o oružju”
Hamasov zvaničnik izjavio je za Al Jazeeru da je Egipat posredovao prijedlog u kojem se tvrdi da “nema prekida rata bez razgovora o oružju”, što je Hamas kategorično odbio.
U prijedlogu je, navodi, predloženo oslobađanje polovine izraelskih zarobljenika u prvoj sedmici i privremeno primirje od 45 dana uz dozvolu unosa hrane i skloništa. Međutim, sama formulacija o razoružanju je šokirala Hamasov pregovarački tim.
Tahir en-Nunu, zvaničnik Hamasa, ponovio je da je spremnost za razmjenu zarobljenika uslovljena ozbiljnim prekidom vatre i potpunim povlačenjem izraelskih snaga.
On je optužio Izrael da opstruira svaki napredak, ignoriše faze sporazuma i pokušava izvući svoje zarobljenike bez okončanja rata. Pritom je istakao da je oružje otpora “crvena linija koja se ne pregovara”, jer je njegovo postojanje direktno vezano za nastavak okupacije.
Pregovaračka delegacija Hamasa predvođena Halilom el-Hajjom, održala je jučer niz sastanaka u Kairu sa egipatskim i katarskim zvaničnicima, u pokušaju da se ponovo ožive razgovori o prekidu vatre, nakon što je dogovor iz januara prekinut 18. marta obnavljanjem izraelskog napada.
IslamBosna.ba