Kesten- hrana i lijek
IslamBosna.ba- Pitomi kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Krajem 16. vijeka divlji kesten je došao u Evropu područja sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaja, gdje je postao omiljenim stablom u drvoredima i dvorištima. Za liječenje počeo se koristiti dosta kasno pa je tek sredinom 19. vijeka postao cijenjenom ljekovitom biljkom. Kora se upotrebljavala za liječenje bolesti s povišenom temperaturom, malarije, proljeva i kožnih bolesti, listovi kod kašlja, artritisa i reume, a od cvjetova se kuhao čaj.
Kora mu je glatka i sivosmeđa. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki, na licu goli na naličju dlakavi. Cvjetovi se pojavljuju tek početkom lipnja, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom listopada, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu. Raste najbolje na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu.
Plodovi kestena sadrže mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (od 3 do 6%). U smeđoj ovojnici se, takođe, mješavina triterpenskih saponina (hipokastanozid). Listovi, cvjetovi i kora sadrže tek malo saponina. Njihovi su glavni sastojci flavonolski glikozidi, naročito kvercetin, izokvercetin i kemferol. U listovima i kori nalaze se kumarinski glikozidi eskulin, skopolin i fraksin, a plodovi ne sadrže kumarine. U listovima, kori i plodovima nalaze se katehinske trjeslovine, proantocijanidi i različiti steroli. Kao rezervne tvari u plodovima nalaze se šećer, škrob (35%), djelimično i ulje (od 4 do 6%), koje služi za izradu sapuna.
Kesten je zdrav i dobar za nervni sistem, a kombinacija kalcijuma i fosfora u njemu jača zube i kosti. Pored toga, pitomi kesten u sebi sadrži i aminokiselinu triptofan iz koje se u tijelu formira hormon sreće serotonin.
Kesten je voće sa velikom kaloričnom vrijednošću, veoma slično žitaricama, naročito suhi kesten. Sadrži dosta vitamina A, B i C, kalija, bakra, mangana, fosfora, sumpora i natrija. Kesten treba koristiti kod anemije, fizičke i intelektualne iscrpljenosti, kao energetsku podršku kod rasta, a osobito se preporučije kod rekonvalescenata i osoba koje imaju proširene vene ili hemoroide.
Kesten ima antiseptična i antianemična svojstva i spada u energetski visokovrijedno voće, kao regenerator minerala, a djeluje i osvježavajuće na organizam. Može se jesti svjež, pečen, kuhan, pržen, kuhan kao pire, a može se koristiti i kao brašno za spravljanje raznih slastica.Treba ga koristiti samo kada je sasvim zreo, dobro kuhan ili pečen. Ako ga jedete, onda kesten treba biti jedino jelo i izbjegavati kombinacije sa drugom hranom kako bi se lakše probavio.
Escin iz kestena smanjuje oštećenje kapilara, jača njihove stijenke i štiti od edema (oteklina ispunjena tekućinom). Aktivne tvari kestena smanjuju filtraciju bjelančevina, elektrolita i vode u međustanične prostore. Antiedemično djelovanje temelji se na sporom razlaganju kortikoidnih hormona pa je stoga važno da je rad nadbubrežne žlijezde intaktan. Brojnim je kliničkim ispitivanjima potvrđeno poboljšanje znakova bolesti kod hronične insuficijencije vena (otežale noge, osjećaj napetosti u nogama, svrbež kože iznad proširenih vena, bolovi i upale proširenih vena). Naučnici smatraju da escin smanjuje nastanak i utjecaj enzima koji razlažu unutarnje žile kapilara. Tek nakon jedne do dvije sedmice pokazuju se prvi znaci poboljšanja. Lokalna primjena preparata s escinom (gel ili krema) kod uganuća zglobova kao i kod problema s venama, vrlo je popularna u Evropi.
Najbolji se učinci postižu primjenom ekstrakata divljeg kestena u obliku kapsula u kombinaciji s lokalnom primjenom izvana (nanošenjem gela na područje oboljelih vena, uganuća ili nanošenjem uljnih mješavina).
Ekstrakt kestena sadrži i flavonoide koji sprečavaju sljepljivanje trombocita pa su stoga i zaštitni čimbenik kod tromboze. Kora kestena smanjuje izlučivanje žlijezda probavnog trakta. Zato pomaže kod kroničnih proljeva, krvarenja iz želuca i crijeva, dizenterije i sličnih bolesti. Nekada je služila kao nadomjestak za kinin kod malarije i kožnih čireva. Cvjetovi se u narodnoj medicini još i danas upotrebljavaju za jačanje tijela, protiv proljeva, ponekada i kod mrlja na koži.
IslamBosna.ba