U Foči izmišljaju postojanje logora za Srbe u Goraždu

0

gorazdeIako za tako nešto nemaju uporište niti u jednom relevantnom aktu ili sudskoj presudi, pojedini mediji u manjem bh. entitetu još jedanput su iznijeli optužbe da su u Goraždu tokom rata postojali logori za Srbe.

Jednostrano izvještavajući sa nemilog događaja od prije nekoliko dana atakirali su i na neovisnost pravosuđa u ovom dijelu BiH, posebno glavnog kantonalnog tužitelja Mirsada Bilajca.

Kao povod za novi nasrtaj na grad koji je cijeli rat bio pod opsadom i bez struje, vode, hrane, lijekova, sa svakodnevnim napadima iz svih oružja i oruđa predstavljao jedan od najvećih logora u BiH, iskorištena je posjeta članova porodice Delić, članova Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS iz Foče Identifikacionom centru u Vitkovićima.

Posmrtni ostaci

U tekstu se navodi da su, nakon privatne istrage, članovi ove porodice utvrdili da su njihovih 11 članova 20. maja 1992. godine od kuća odveli pripadnici ARBiH “u jedan od najzloglasnijih goraždanskih ratnih logora za Srbe, koji se nalazio u zgradi Štamparije u Vitkovićima”, te da su ubijeni i “tajno sahranjeni u krugu predratne hemijske industrije Azot”.

Sa informacijama da se njihovi skeletni ostaci nalaze u Identifikacionom centru u Vitkovićima oni su najavili posjetu, koja im je i odobrena od Tužilaštva BPK i Instituta za traženje nestalih BiH, ali tu su, prema pisanju “Fokusa”, doživjeli “(ne)očekivane neprijatnosti i šikaniranje od kantonalnog tužioca iz Goražda Mirsada Bilajca”. Bilajac ih je, navodi se u tekstu, dočekao pijan i s bujicom uvreda ne dozvolivši im da pregledaju vreće sa posmrtnim ostacima.

Tužitelj Mirsad Bilajac šokiran je činjenicom da su ga novinari “Fokusa” kontaktirali tek nakon što je objavljen tekst iz kojeg je saznao da je tog dana bio pod utjecajem alkohola, koji uopće ne konzumira. Pojašnjava da je tog dana bio u kontaktu sa Tužilaštvom za ratne zločine BiH i sa Milanom Bogdanićem, članom Kolegija direktora Instituta, te da je odluku da ne dozvoli otvaranje vreća sa skeletnim ostacima donio uz njihovu podršku.

Pojašnjava da se ciljana identifikacija može dozvoliti samo uz prethodnu najavu i davanje ličnih podataka osoba koje se traže, dok članovi organizacije iz Foče nisu željeli dati ni imena svojih srodnika. Svako od tijela koje je smješteno u IC Vitkovići, a radi se o više od 140 uglavnom bošnjačkih žrtava ratnih zločina iz jugoistočne BiH, dokaz je ratnog zločina i neovlaštenim osobama ne može se dozvoliti da ih samoinicijativno otvaraju, suština je pojašnjenja koje smo dobili.

Nema informacije

Da ironija bude veća, upravo Mirsad Bilajac je tužilac koji je i u toku rata, pod kišom granata i metaka, vršio uviđaje u svim prijavljenim slučajevima ubistva civila i zahvaljujući njemu nekoliko slučajeva je procesuirano. Tvrdnje o tajnim grobnicama Bilajac smatra smiješnim.

– Oni su izmanipulirani. Tvrde da postoje tajne grobnice koje Tužilaštvo ili neko drugi krije. To je smiješno. Mi smo kontrolirani sa državnog nivoa, a postoje i komisije, Institut, koji neovisno rade na osnovu infomacija svjedoka. Ja da imam takvu informaciju odmah bih to provjerio – kaže Bilajac, te dodaje da Tužilaštvu BPK, prema informacijama koje on ima, nije prijavljeno postojanje grobnice u krugu bivše HI Azot.

Ljuti i na Bogdanića

Članovi OOPZPBNC iz Foče kao krivca za navodne opstrukcije proglasili su i Milana Bogdanića, najavljujući čak i podnošenje krivične prijave protiv njega. Bogdanić nije želio komentirati ovaj događaj, ali nam je portparol Instituta za traženje nestalih Lejla Čengić kazala da je poznat put kako se organizira identifikacija žrtava.

– Institut provjerava svaku informaciju koju dobije, a koliko je meni poznato, mi nemamo podatke o grobnicama u Azotu. Nažalost, samo 15 posto informacija koje dobijemo pokazalo se tačnim – kaže Čengić.

Avaz

Leave a Reply