Kako je Amerika 250 godina živjela bez zvaničnog jezika?
IslamBosna.ba – Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da potpiše izvršnu uredbu kojom engleski postaje zvanični jezik Sjedinjenih Američkih Država ponovo je otvorila višedecenijsku debatu o jezičnoj politici zemlje. Iako je engleski u praksi dominantan, SAD nikada ranije nisu zakonski usvojile nijedan jezik kao službeni.
Od proglašenja nezavisnosti 1776. godine, engleski je bio najčešće korišten jezik među kolonistima. Ipak, zbog raznolikog porijekla doseljenika, koji su dolazili iz Njemačke, Holandije, Francuske, Španije i drugih evropskih zemalja, nije bilo političkog konsenzusa da se engleski postavi kao jedini službeni jezik.
Upravo iz tog razloga, američki Ustav nikada nije precizirao zvanični jezik zemlje. Zakonodavci su smatrali da bi takav potez mogao stvoriti jezične podjele među stanovništvom, naročito u ranim godinama stvaranja države.
Iako engleski nije bio federalno priznat kao zvanični jezik, 32 od 50 saveznih država su ga ranije usvojile kao svoj službeni jezik. To je bio slučaj i sa pet od 14 američkih teritorija. No, čak i u tim sredinama, brojne etničke zajednice i dalje su nastavile koristiti svoje maternje jezike u svakodnevnom životu.
Jezik i demografska raznolikost
Sjedinjene Američke Države su jedna od lingvistički najraznovrsnijih zemalja svijeta. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku, u zemlji se govori između 350 i 450 jezika. Iako 78,4% Amerikanaca kod kuće koristi engleski, 21,6% govori drugim jezikom.
Nakon engleskog, najrasprostranjeniji je španski, koji koristi oko 42 miliona ljudi. Slijede kineski (3,49 miliona govornika), tagaloški (1,7 miliona) i arapski (1,2 miliona).
Još u 18. stoljeću, nacionalističke grupe pokušavale su progurati engleski kao zvanični jezik, uz istovremeno suzbijanje njemačkog u Pennsylvaniji i francuskog u Louisiani. Tokom Prvog svjetskog rata, s porastom antinjemačkog sentimenta, bilo je pokušaja da se zabrani upotreba njemačkog jezika, ali su ti prijedlozi propali.
Predsjednik Theodore Roosevelt bio je jedan od zagovornika ideje da “Amerika treba imati samo jedan jezik”, ali njegova administracija nikada nije poduzela formalne korake da to sprovede. Slični prijedlozi su se javljali tokom 20. i 21. stoljeća, uključujući i pokušaj republikanskih zastupnika 2021. godine da donesu zakon o engleskom kao službenom jeziku, no inicijativa nije dobila potrebnu podršku.
Reakcije na Trumpovu odluku
Trumpova uredba naišla je na snažan otpor među mnogim američkim zajednicama koje ne govore engleski kao maternji jezik. Posebno oštre reakcije dolaze iz Portorika, gdje većina stanovništva govori španski. Kongresmen iz Portorika, Pablo José Hernández Rivera, izjavio je da ova odluka “negira identitet regije i marginalizira milione američkih građana”.
Protivnici mjere ističu da će ona otežati pristup državnim službama onima koji ne govore engleski te da predstavlja diskriminaciju nad manjinama. Smatraju da SAD, kao zemlja izgrađena na imigraciji, ne bi trebale usvajati jezične politike koje favoriziraju samo jednu grupu građana.
Ostaje da se vidi hoće li ova odluka opstati ili će biti osporena na sudovima, što se često dešavalo s Trumpovim ranijim izvršnim uredbama. No, jedno je sigurno – debata o jeziku u Americi daleko je od završene.
IslamBosna.ba
