Objava imena izraelskih imigranata u Kanadi koji su služili u IDF-u izazvala negodovanje Jevreja

IslamBosna.ba – Objavljivanje imena izraelskih imigranata u Kanadi, koji su ranije služili u izraelskoj vojsci, izazvalo je buru u tamošnjoj jevrejskoj zajednici, prenosi izraelski list Yedioth Ahronoth.

Portal The Maple objavio je listu od 85 osoba s kanadskim ili izraelskim državljanstvom koje su emigrirale u Kanadu nakon službe u Izraelskim odbrambenim snagama (IDF). Portal je naveo da je ovo tek prvi dio baze podataka te da planira objaviti dodatne liste s imenima osoba koje su ranije bile u IDF-u, a sada borave u Kanadi.

Pored imena, objavljene su i biografije bivših vojnika, a neki od njih su uvršteni na listu na osnovu videozapisa i objava na društvenim mrežama.

Iako portal nije iznio direktne optužbe protiv pojedinaca za ratne zločine, pokrenuo je poseban odjeljak za prijavu informacija, pozivajući građane da dostave imena svih Kanađana koji su služili u izraelskoj vojsci, zajedno s relevantnim dokazima.

Kanađani u izraelskoj vojsci: Ko su oni i zašto se pridružuju?

Prema dostupnim podacima, najmanje 85 vojnika koji su služili u izraelskoj vojsci imaju kanadsko porijeklo. Svi su, barem djelomično, jevrejskog porijekla, što nije iznenađenje s obzirom na to da pravo na izraelsko državljanstvo putem Zakona o povratku imaju samo Jevreji i njihovi bliži srodnici.

Demografski podaci pokazuju da su muškarci znatno brojniji – 75% vojnika u bazi podataka su muškarci, dok su žene činile 25%. Većina ih je rođena u Kanadi i kasnije emigrirala u Izrael, dok je manji broj rođen u Izraelu, ali su odrasli u Kanadi prije nego što su se vratili.

Veliki broj ovih vojnika odrastao je u snažno povezanom jevrejskom okruženju. Podaci pokazuju da su gotovo svi koji su identificirani pohađali privatne jevrejske škole, koje imaju visoke školarine – što sugerira da dolaze iz imućnijih porodica. Osim toga, mnogi su pohađali sinagoge, ljetne kampove i ješive, što je dodatno učvrstilo njihovu povezanost s jevrejskom zajednicom i Izraelom.

Što se tiče vremena emigracije, većina njih preselila se odmah nakon srednje škole ili ubrzo nakon toga. To nije neobično, s obzirom na to da oni koji emigriraju nakon 22. godine mogu izbjeći obavezni vojni rok, dok se svi mlađi od toga moraju pridružiti vojsci. Međutim, mnogi od njih su istaknuli da su željeli da služe u IDF-u, a ne da su to činili samo zbog zakonske obaveze.

Refleksija na služenje

Mnogi vojnici iz baze podataka kasnije su govorili o svom iskustvu u izraelskoj vojsci – o tome kako su ga doživjeli, bi li ga ponovili i kako su tada gledali na Izrael i njegovu vojsku.

Samo jedan vojnik, Itai Erdal, eksplicitno je izjavio da danas vidi svoju vojnu službu kao doprinos ugnjetavanju Palestinaca. Rođen i odrastao u Izraelu, a kasnije preselio u Kanadu, Erdal je 2023. rekao: „Kad sam bio u vojsci, osjećao sam da radim pravu stvar. Mislio sam da mogu biti dobar prema ljudima. Ali, kad sam bio tamo, shvatio sam da me Palestinci vide samo kao čovjeka u uniformi s puškom. Njima nije bilo važno jesam li ljubazan ili jesam li u dilemi oko onoga što radim. Ja sam i dalje bio taj koji im onemogućava normalan život. Tek godinama kasnije, dok sam živio u Kanadi, postalo mi je jasno da ono što sam radio nije bilo ispravno.“

Ostali vojnici koji su imali dileme uglavnom su isticali drugačije razloge – usamljenost, nostalgiju za domom ili poteškoće s prilagođavanjem izraelskom društvu.

S druge strane, mnogi su govorili o poštovanju koje su im iskazivali Izraelci, posebno jer su napustili zapadne zemlje kako bi služili u IDF-u. Neki su opisivali situacije u kojima su im nepoznati ljudi plaćali namirnice ili ih zaustavljali na ulici da im zahvale na službi. Također, isticali su podršku organizacija za strane vojnike, koje su im pomogle da pronađu društvenu zajednicu.

Nekolicina vojnika priznala je da su se osjećali nelagodno zbog onoga što su vidjeli ili radili tokom službe, ali su to uglavnom racionalizirali kao nužnost.

Barr Solnik je u junu 2024. opisao svoje iskustvo u Gazi, prisjećajući se prizora napuštenih dječjih cipela prekrivenih pepelom. „Kao Jevreju, taj prizor mi je bio težak. Postoji neugodna sličnost s drugim vremenima i mjestima – Poljska, Njemačka… Ali onda pomislim: ponekad su i ta djeca prijetnja meni i mojoj porodici. Moja tuga prerasta u bijes, jer ne vidim nikakav znak želje za mirnijim, boljim svijetom.“

Ovaj pregled pruža uvid u iskustva vojnika kroz njihove vlastite riječi. Međutim, važno je napomenuti da postoji i veliki broj onih koji nisu javno govorili o svojoj službi – i njihova iskustva mogu biti sasvim drugačija.

Oštre reakcije iz jevrejske zajednice

Objavljivanje ovih podataka izazvalo je negodovanje među pripadnicima jevrejske zajednice u Kanadi, koji optužuju portal The Maple da doprinosi rastu antisemitizma u zemlji.

Jedan izraelski doseljenik koji živi u Kanadi pet godina izjavio je za izraelske medije: “Kanada, koja je nekada bila simbol sigurnog i mirnog života za Jevreje, odavno to više nije. Antisemitski incidenti su sve češći, a najveći problem je što policija ne reaguje na njih.”

On je dodao da smatra objavu ovih podataka “opasnim presedanom” i “naivnim korištenjem slobode govora”, tvrdeći da bi to moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po pojedince. “Čitav svijet je protiv nas, ali sada vidimo da ni Kanada više nije sigurno mjesto za Jevreje,” zaključio je.

Portal The Maple nije se zvanično oglasio povodom optužbi, ali najavio je nastavak objavljivanja dodatnih imena u bliskoj budućnosti.

IslamBosna.ba