To ne bi bio poraz samo za BiH, nego i za međunarodnu zajednicu, smatra predsjednik Hrvatske Hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić izjavio je danas na skupu “Hrvati u BiH;
problemi ustavnog položaja, kulturni razvoj i nacionalni identitet”
kako eventualno stvaranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini ne
smatra rješenjem jer bi ono otvorilo spiralu novih sporova, a rješenje
vidi u tome da novi Ustav BiH poštuje konstitutivnost sva tri naroda na
cijelom teritoriju te države.
– U ovom trenutku, kada se pod
sponzorstvom i uz učestvovanje međunarodne zajednice vode pregovori
između političkih predstavnika tri naroda o novim ustavnim rješenjima uBiH, a to se događa u sjeni početka procesa Radovanu Karadžiću,
konstitutivnost sva tri naroda, kao izvor njihove ravnopravnosti, valja
uzeti s najvećom ozbiljnošću kao nosivi stup njezina održanja, smatra
Mesić i naglašava kako to također pretpostavlja da nijedan narod ne
može za sebe prisvajati ulogu državotvornog naroda.
– Takav bi
politički debalans značio put u raspad BiH. A to ne bi bio poraz samo
za BiH, nego i za međunarodnu zajednicu, ustvrdio je.
Uz Mesića
na skupu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i
zagrebačkog Pravnog fakulteta sudjeluje više stručnjaka iz Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, a raspravlja se o ustavno-pravnom uređenju BiH,
ustavno-pravnom položaju Hrvata, njihovom političkom predstavništvu na
entitetskoj i državnoj razini, političkom i kulturnom identitetu Hrvata
u BiH, njihovoj demografskoj slici, politici Hrvatske prema Hrvatima u
BiH, ulozi Katoličke crkve u integrativnim procesima u BiH.
–
Želim odmah reći da stvaranje trećeg entiteta ne smatram rješenjem.
Prije svega, ono bi moralo biti nametnuto izvana, a tu već leži korijen
novih kriza, rekao je Mesić na početku skupa. Upozorio je kako bi
uspostava “trećeg entiteta” otvorila “spiralu novih sporova, posebno s
Bošnjacima, s kojima su Hrvati sada u Federaciji BiH, a koji bi došli u
položaj izoliranosti, sa svim posljedicama koje to nosi”.
–
Takvo rješenje, nadalje, bilo bi teritorijalno više ili manje
minimalističko, prema kojemu bi velik dio Hrvata bio osuđen na život
izvan svog identiteta odnosno prepušten asimilaciji ili iseljenju te
vjerojatnom gubitku i formalne konstitutivnosti u druga dva entiteta,
nastavio je predsjednik i ustvrdio kako bi to, zapravo, značilo
prihvaćanje rezultata miloševićevske agresije i rata.
– Rješenje
vidim u inzistiranju na tome da novi Ustav poštuje konstitutivnost svih
triju naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, da jamči
kulturnu autonomiju u ozračju interkulturalnosti te da izgradi temelje
političkim, poreznim, sigurnosnim, upravnim i drugih mehanizmima koji
će jednako funkcionirati na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,
naglasio je.
Drži da bi to moglo omogućiti da BiH “u mnogo većoj
mjeri funkcionira kao država”, a to bi, onda, nastavio je, vodilo
“logično ukidanju entiteta kao paradržava i novoj regionalizaciji
cijele BiH prema geopolitičkim, ekonomskim, historijskim i drugim
kriterijima”.
– Ključne poteze u svemu tome mora međutim učiniti
međunarodna zajednica, koja mora politički osigurati ustavne i druge
reforme i tako otvoriti put BiH u NATO i EU, ocjenjuje Mesić, ali i
upozorava da, nažalost, međunarodna zajednica, “koja otpočetka krize i
rata luta u traženju rješenja, ni danas nema jedinstven stav”.
–
Ostane li tako, ostane li BiH talac interesnih nadmetanja svjetskih
sila, prijeti opasnost da se kriza produbi, pa i prelije izvan granica
BiH, a onda niko nema dobrih nego samo manje loša rješenja, upozorava
hrvatski predsjednik.
Ivo Komšić sa sarajevskog Filozofskog
fakulteta smatra da se Hrvati u BiH nalaze u procesu depolitizacije
odnosno oduzimanja političkog subjektiviteta, a taj je proces
jedinstven s procesom “odrođavanja Hrvata od BiH” koji je počeo od
devedesete godine 20. vijeka.
U tom kontekstu Komšić kritički
gleda na politiku HDZ-a BiH. “HDZ kao vladajuća stranka u BiH,
konstitutivnost naroda nastoji svesti na ograničeni prostor nekog
zamišljenog entiteta, a ne provesti u cijeloj BiH”, upozorava i dodaje
kako se ta stranka, “linijom manjeg otpora” vraća na politiku iz 1991.
– “politiku razgraničenja koja uvijek uključuje politiku ograničenog
suvereniteta BiH, i sada kao i 1991”.
– Lider HDZ-a u BiH kao
glavnog partnera za svoju politku ima lidera RS, te se, poput Franje
Tuđmana, uzda da će on jačanjem svog entiteta i oduzimanjem
suvereniteta države BiH neizravno izvršiti to razgraničenje. Razlika je
samo u tome da lider RS nema vojsku koja je Tuđmanu bila zalog za
provođenje njegove politike, ustvrdio je Komšić.
Skupu su
prisustvovali i predsjednički kandidati Vesna Pusić i Ivo Josipović,
kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te potpredsjednica Vlade
Đurđa Adlešič.
Pusić je novinarima izjavila, upitana o stavu o
trećem entitetu u BiH, kako “svaki projekt BiH za budućnost ne može
zatvarati oči pred činjenicama koje su u BiH, nažalost, takve da
postoji vrlo jaka Republika Srpska i blaga Federacija u kojoj su Hrvati
majorizirani”.
– Moj stav je da treba početi od početne zaštite
multietničnosti BiH. A jedan od modela je pet entiteta, pet kantona,
sredina, jedinica, od kojih tri prepoznaju sadašnje stanje, Srbi,
Hrvati i Bošnjaci, a dvije koje su multietične i najava su i zalog
budućnosti, idu prema građanskoj državi koja je, vjerojatno, najbolje
rješenje za sve naše zemlje, ali u jednoj doglednoj budućnosti, rekla
je Pusić.
Josipović je izjavio kako smatra da je svima jasno da
BiH može biti suverena država jedino ako se ostvari načelo
konstitutivnosti. Na pitanje kakav je njegov stav prema eventualnom
trećem entitetu, odgovorio je kako je to stvar BiH. “To je njihova
stvar”, rekao je
Autor: FENA/Avaz
