– Nemam još preciznu informaciju u kojoj je to fazi. Mi jesmo primili neke zahtjeve u tom smislu, ali prema njima će se odnositi kao i prema svakom drugom zahtjevu i ne vidim razloga da se tome pridaje neka posebna pažnja – kaže Cikotić.
Iz Tribunala u Hagu jučer su kazali da je postavljen određeni rok do kojeg se svaka zemlja od koje je odbrana zatražila dokumentaciju treba izjasniti da li takvi dokumenti postoje.
– Datum je postavljen da se sve ne bi odugovlačilo. Zbog zahtjeva odbrane Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje od kojih je to traženo, samo treba izvijestiti postoje li traženi dokazi ili dokumenti i da li joj eventualno treba još vremena. Taj proces je potpuno odvojen od pitanja saradnje sa Tužilaštvom u Hagu o čemu se izvještava Vijeće sigurnosti UN-a – kazala nam je Nerma Jelačić, portparol Haškog suda.
Kako je pojasnila, samo u slučaju u kojem bi BiH, ili neka druga država, “odgovorila Tribunalu da određeni konkretan dokaz postoji, ali da ga ta država ne želi dostaviti”, Haški sud može izdati subpoenu i zahtijevati od zemlje da dostavi dokument.
Avaz