Rasmusen: Politička klima glavna je prepreka za BiH

Garant stabilnosti BiH, a time i našeg regiona, direktno je u vezi sa članstvom u savezu NATO-a. Toga su svjesni u našoj zemlji, kao i u zemljama članicama Saveza, a pogotovo u SAD, iz čijeg Komiteta za vanjsku politiku Senata stižu inicijative i podrška ubrzanom pristupu BiH i drugih balkanskih zemalja u NATO.
Otvoreno pitanje
– Bez takve priče neće biti konkretnih postupaka ni u SAD, ni u NATO-u. Ti argumenti su na strani logike da se ubrzanim kretanjem BiH ka NATO-u investira u progresivne, napredne snage, dijalog i stabilnost BiH. Izostanak takve akcije je izbor nestabilnosti i podrška destruktivnim snagama – rekao je ministar odbrane BiH Selmo Cikotić za “Dnevni avaz” iz Bratislave, gdje je jučer učestvovao na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća sa zemljama učesnicama u misiji ISAF u Afganistanu.
Potvrđeno nam je da NATO još nema jasno definiranu poziciju u odnosu na zahtjeve za ubrzanu integraciju balkanskih zemalja.
– U razgovoru mi je generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen (Fogh Rasmussen) kazao da prepoznaje sve značajne napretke u BiH, ali je otvoreno pitanje koliko će nedostaci igrati ulogu u donošenju odluke o članstvu BiH u MAP-u. Istakao sam da bi podrška BiH bila najunosnija investicija NATO-a u stabilnost na zapadnom Balkanu jer je Bosna ključ te stabilnosti – rekao je Cikotić.
Naglasio je da BiH, Crnu Goru i Makedoniju treba posmatrati na poseban način jer se radi o tri multietničke države, od čije stabilnosti zavisi stabilnost regije.
Misija u Afganistanu
– Rasmusen podržava sve te argumente. No, on je kao najveći problem BiH naveo nedostatak progresa u vezi s promjenom Ustava BiH, odnosno ukupnu političku klimu – dodao je Cikotić.
Inače, na jučerašnjem zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća podržan je zahtjev o povećanju snaga za 40.000 vojnika u Afganistanu.
– Prema BiH nije bilo konkretnih zahtjeva za slanje vojnika, mada se od nas to očekuje – rekao je Cikotić, dodavši da ne želi prejudicirati odluke Predsjedništva BiH, koje o tome donosi konačnu odluku.
Ključni sigurnosni cilj
Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH, istaknuo je u izjavi za naš list kako je “članstvo u NATO-u ključni vanjskopolitički sigurnosni cilj BiH”.
– Pitanje vojne imovine smatram rješivim, kao i pitanje viška naoružanja. Bit će potrebne i druge reforme, kao što je reforma Ustava. A ako bude iole političke volje, moguće je brzo ispuniti uvjete za članstvo u NATO-u – rekao je Džaferović, dodajući kako smatra da BiH i s aktuelnim Ustavom može biti dio Saveza.
Pojačati diplomatsku aktivnost
Nedostatak političke volje je ključni problem BiH i prema stavu zamjenice ministra odbrane Marine Pendeš. Ona tvrdi da već s malom dozom te volje, BiH do kraja ove godine može postati član Akcionog programa za članstvo (MAP), a već 2012. i NATO-a.
U izjavi za “Dnevni avaz”, Pendeš iznosi da Ministarstvo odbrane ima zadatak da riješi nekoliko tehničkih pitanja na putu BiH ka NATO-u, dok je glavni dio obaveza drugih institucija BiH, počev od Ministarstva pravde do Ministarstva vanjskih poslova koje “diplomatsku aktivnost, u smislu lobiranja među članicama Saveza, mora podići na najvišu razinu”.
Avaz