Dodik u razgovoru sa predstavnicima EU i SAD zatražio pravo na referendum entiteta

To znači, precizirao je, da entitet ima pravo da izađe na referendum i kaže koju ulogu hoće.

„Naravno, mora biti jasno da legalizacija tog prava podrazumijeva i saglasnost drugih. Ali, to je ono što mi mislimo da treba da bude uključeno u Ustav BiH”, rekao je Dodik nakon sastanka predstavnika SNSD-a sa zajedničkom delegacijom predstavnika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koju je predvodio predstavnik SAD-a Stewart Jones.

Zamjerku i na ovaj sastanak ima zbog činjenice što nije predložen nijedan pisani dokument ili konzistentan prijedlog o kojem bi se moglo izjasniti ili bilo šta konkretno reći.

Ponovio je i da je za SNSD neprihvatljivo da Vijeće ministara BiH preraste u državnu vladu i da BiH ima premijera, a prihvatljivo je da u BiH postoji predsjednik Predsjedništva BiH te da ima protokolarne obaveze i da se zadrži rotacija članova tog zajedničkog tijela.

Precizirao je da je tokom tih razgovora rečeno da postoji potreba da se redefinira uloga Doma naroda državnog parlamenta, koji bi izgubio zakonodavnu nadležnost, ali bi bio mjesto na kojem se može pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što bi bilo predmet usaglašavanja na domovima ili na Ustavnom sudu BiH.

„Pošto bismo bili preglasani na Ustavnom sudu BiH to su stvari o kojima se nismo složili i nismo pristali da Dom naroda izgubi zakonodavnu nadležnost”, rekao je Dodik.

Kazao je da nije razgovarano o entitetskom glasanju te da SNSD ostaje pri stavu da to ne može biti na dnevnom redu.

„Mislim da oni to poštuju i nisu ni pomenuli to pitanje. Mislim i da je predstavnicima SAD-a i EU jasno šta su naše pozicije. Ovdje se ne radi o priči da branimo neku crvenu liniju ili nešto drugo, već postoje dejtonske obaveze i prava RS-a i ona su jasna i neće biti ugrožena ničim”, kazao je Dodik u izjavi novinarima nakon sastanka i dodao da niko u tom bh. entitetu ne treba da ima bojazan da će se desiti nešto što nije volja RS-a.

Precizirao je i da je bilo riječi i o pitanju imovine u BiH, a Dodik ističe da se prijedlog koji se mogao čuti o tom pitanju ne razlikuje se od onog koji se mogao već ranije čuti.

Ponovio je da ta stranka „nije zainteresirana” za ustavne promjene u BiH niti je spremna da radi na bilo čemu što smanjuje dejtonski kapacitet RS-a, ali je spremna da usaglasi postojeći ustavni okvir s evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Tvrdi da je osnovni problem s kim se razgovara o Ustavu kao najvišem aktu jedne zemlje.

„Razumijem da Evropa i Amerika imaju volju da pomognu, ali ovdje će uvijek biti problem ko će se pojaviti kao predlagač određenih stvari”, naveo je.

Dodik je mišljenja da se o pitanju promjene ustava polazi od pogrešnih osnova, da se ignorira Dejtonski sporazum, na kojem je nastala BiH i propisano je kako se njen ustav može da mijenja.

Kazao je još da potpisnice Ankesa 4., RS, FBiH i „neka virtualna BiH, za koju se na zna koga je tada predstavljala”, jedine relevatne da u međusobnom sporazumu mogu doći do ustavnih promjena.

Ukoliko se, podvukao je, bilo šta usaglasi mora biti razmotreno pred entitetskim parlamentom.

Danas je iznio i primjedbe da je Evropa kršila ljudska prava u BiH kroz razne odluke visokih predstavnika u proteklih desetak godina te koja nije zaštitila bh. građane od nepravnog djelovanja visokog predstavnika.

Fena