Djeca iz imućnijih porodica sigurno će doživjeti stotu
Prosječno britansko dijete doživjet će 103., a japansko čak 107.
Više od polovine današnje djece rođene u imućnijim porodicama imat će višu očekivanu životnu starost. Ako se stvari ovako nastave odvijati, doživjet će stotu, prenosi The Times.
Naučnici su to pretpostavili u pregledu najnovijeg istraživanja u medicinskom časopisu The Lancet. Naglasili su da se ogromni porast u očekivanom životnom vijeku, koji se povisio za više od 30 godina, mogao uočiti već u 20. vijeku.
Smrtnost u državama s najduljim životnim vijekom, poput Japana, Švedske i Španije, pokazuje da čak i ako se zdravstveni uvjeti ne poboljšaju, tri četvrtine djece živjet će do 75. godine. Ako se sadašnji trendovi nastave, većina rođenih u bogatim zemljama od 2000. pa nadalje, vjerojatno će slaviti stoti rođendan.
Kaare Christensen, iz Danish Ageing Research Centre na Univerzitetu u Južnoj Danskoj, tvrdi da mnogi problemi proizlaze iz rastuće stare populacije, poput „scenarija princa Charlesa” prema kojem ljudi čekaju najvišu poziciju u kompanijama decenijama.
Jako malo ljudi danas umire u ranoj dobi pa ne očekujemo neki napredak u mlađoj dobi. Umjesto u mladoj, to će se dogoditi u starijoj dobi zbog napretka u tehnologiji, rekao je.
Ako imate ljude koji su na visokim pozicijama u vrlo staroj dobi, onda se morate pobrinuti da postoji način na koji možete unijeti i svježu krv.
Da se očekivana starost približava limitu, valjda bi se pojavilo nekakvo usporavanje procesa.
Drugi dokazi pokazali su da ne samo da ljudi žive duže, nego se i trude kvalitetno živjeti usprkos rastućem broju hroničnih bolesti kao što je rak.
Kada bi ljudi u svojim 60-ima i 70-ima radili mnogo više nego danas, onda bi većina ljudi mogla raditi manje sati tjedno nego li je uobičajeno – kada bi radili više godina jer duže žive.
Smatra se da bi skraćena radna sedmica i produženi radni staž mogli pridonijeti povećanju očekivanom životnom vijeku i zdravlju. Ali redistribucija rada neće biti dovoljna za suočavanje s nadolazećim izazovima. Čak i ako se zdravlje pojedinca poboljša, moglo bi se pojaviti dodatno breme ako broj pojedinaca te dobi značajno poraste.
Zaključak je da će povećan broj ljudi u staroj i vrlo staroj dobi predstavljati velike izazove za sistem zdravstva. Postojeći dokazi, međutim, pokazuju da ljudi ne samo da žive duže nego prije, nego žive duže i bez funkcionalnih ograničenja.
Metro-portal.hr
Obrada:IslamBosna.ba