IslamBosna.ba-Tokom svoje historije diktature arapske regije su nastojale da uklone unutarnje krize i poljuljanu međunarodnu legitimnost na uštrb palestinskog pitanja. Oni su to radili kroz identifikovanje sa američkim i evropskim idejama utemeljenim na posmatranju Izraela kao napredne zapadne baze koja jamči njihove interese na Bliskom istoku; oni su prihvatili Izrael kao jedini način da takve diktature osiguraju svoje predstavljanje zapadnim prijestolnicama.
Označavanje legitimnog pokreta otpora izraelskoj vojnoj okupaciji kao ‘terorizam’ jedna je od najčešće korištenih oznaka SAD-a, Evrope i Izraela u nastojanju da likvidiraju palestinsko pitanje. Cilj im je delegitimizirati oružani otpor i raspustiti njegovu intelektualnu, ideološku i vojnu strukturu tako što će ga asimilirati sa ‘mirnim’ odgovorom na državni terorizam izraelskih okupacionih snaga.
Arapska mišljenja o rješavanju palestinskog pitanja su na silaznoj spirali, od napora oslobađanja do normalizacije, prikazujući niz unutarnjih, regionalnih i međunarodnih kriza u tom procesu. Ovaj pad je dotakao dno potpunim povinovanjem američkim i evropskim stavovima, koji su identični izraelskoj viziji sukoba.
Od završetka Hladnog rata i pojave ‘islamskog terorizma’, arapski svijet je težio uspostavljanju kompromisa sa Palestinom i njenim narodom. Nakon Zaljevskog rata, 1991. godine počela je konferencija u Madridu. Nakon događaja od septembra 2001. godine, naredne godine je započeta Arapska mirovna inicijativa; bila je to inicijativa Saudijske Arabije. Do tog datuma, saudijska vlada je priznavala Hamas kao pokret otpora i uvijek se protivila naporima Zapada da izoluje grupu.
Nakon pojave IDIŠ-a i sve većih razgovora o vehabijskoj ideologiji i saudijskom utjecaju na promicanje nasilnog ekstremizma, vlada u Rijadu je krenula u proces revidiranja odnosa s vehabijskim selefizmom i od tada je proširila svoje poimanje terorizma. Kako bi legitimizirali svoje napore u borbi protiv terorizma, oni su se identificirali sa američkim, evropskim i izraelskim pogledima na palestinsko pitanje i definicijama tog pitanja. Označavanje pokreta otpora kao terorističke grupe je postalo potreba u svim izjavama saudijskog ministra vanjskih poslova na forumima širom SAD-a i Evrope. Naprimjer, Adel el-Džubejr je 22. februara tokom sastanka Odbora za vanjske poslove Evrpskog parlamenta u Briselu rekao da je to što je Katar suspendovao finansiranje Hamasa dozvolilo palestinskoj vladi da kontroliše Pojas Gazze; on je opisao Islamski pokret otpora kao ‘ekstremistički’, nakon što su ga nedavno opisali kao ‘terorističku’ grupu.
Nema sumnje da je označavanje Hamasa terorističkom organizacijom u središtu američko-izraelskog ‘Sporazuma stoljeća”. Ovo je postalo jasnije otkako je američki predsjednik Donald Trump objavio svoje priznavanje okupiranog Kudsa kao glavnog grada cionističke države i njegove odluke da premjesti američku ambasadu iz Tel Aviva u Kuds. Ovo će ispuniti načela američkog nacionalnog sigurnosnog dokumenta koji navodi osnovu sporazuma i njegove pretpostavke: “Decenijama, izraelsko-palestinski sukob je glavna prepreka postizanju mira u regiji. Danas, međutim, islamski teroristički ekstremizam iz Irana nas je doveo da shvatimo da Izrael nije izvor sukoba na Bliskom istoku, a postoje zemlje koje pokazuju mogućnost da se zajedno s Izraelom suoče s iranskim prijetnjama”. Američka strategija razumijevanja prirode opasnosti na Bliskom istoku sugerira da Washington vidi dvije prijetnje u regiji: terorizam i Iran.
Prihvatanje američkih terorističkih oznaka je dio “Sporazuma stoljeća” i poziv za integraciju Izraela u arapsku regiju uspostavom saveza između američkog imperijalizma, arapskih diktatura i izraelske okupacije pod izgovorom suočavanja sa zajedničkom prijetnjom od terorizma i Irana. Prioriteti Trumpove administracije su ograničavanje utjecaja Irana kao sponzora terorizma i suočavanje sa nasilnim organizacijama koje proizilaze iz ideologije Muslimanske braće. El-Džubejrova izjava da je Hamas teroristička organizacija je data u kontekstu ubrzane američke akcije da se postigne “Sporazum stoljeća”, likvidiranje palestinskog pitanja i integracija Izraela u tkivo arapsko- muslimanske regije. Dana 31. januara, američko ministarstvo vanjskih poslova dodalo je vođu Hamasa Ismaila Henijju na listu terorista. Prošlog jula, Evropski sud pravde je odlučio da zadrži Islamski pokret otpora Hamas na listi terorističkih grupa Evropske unije.
Nakon vojnog udara na demokratski izabranog predsjednika Egipta iz redova Muslimanske braće, Saudijska Arabija i UAE su bestidnom ishitrenosti pozdravili isključenje pokreta i uklanjanje Muhammeda Mursija. Vojni udar na Braću u Egiptu nije bio samo ograničen na njegovu političku izolaciju od moći i autoriteta, on se razvio u zajedničku kampanju delegitimiziranja grupe koja je 25. decembra 2013. godine klasificirana kao teroristička organizacija. Delegitimizacija pokreta se nije zaustavila na Egiptu već se proširila na više arapskih zemalja, a posebno na zemlje Zaljeva, gdje je Saudijska Arabija 7. marta 2014. godine označila Braću terorističkom organizacijom, a nakon nje 15. novembra 2014. godine i UAE.
Takvo označavanje nije samo iznenađujuće, već također i prilično besmisleno, jer su Muslimanska braća mirni pokret koji je prihvatio demokratiju, a ne nalazi se na terorističkim listama SAD-a niti EU. Čak je neobičnije označavanje Hamasa od arapskih zemalja jer to je pokret otpora protiv izraelske okupacije koja nikada nije provela nikakve vojne akcije izvan granica okupirane Palestine. Ova jednostavna činjenica izgleda da zbunjuje pojedine zemlje koje oklijevaju da stave Hamas na terorističku listu, dijelom zbog složenosti palestinske situacije. Nakon što je u februaru 2015. godine sud u Kairu odlučio da stavi pokret na listu terorističkih organizacija, egipatski apelacioni sud je poništio odluku zbog nedostatka nadležnosti. Spisak terorističkih organizacija kojeg su 8. juna prošle godine objavile Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein obuhvata 59 osoba i 12 organizacija koji su povezani s Katarom, ali na njemu se ne nalazi Hamas.
Jasno je da su Saudijska Arabija, Egipat i UAE svjesni složenosti stavljanja Hamasa na terorističku listu. Oni su radili na uspostavi dijaloga i pomirenja između Hamasa i Fataha, ali u isto vrijeme žele da se poistovjete i s američkim, evropskim i izraelskim odlukama i pokušavaju da se predstave kao partneri u ‘ratu protiv terorizma”. U maju 2017. godine, Donald Trump je tokom arapsko-islamskog samita u Rijadu, na kojem je prisustvovalo oko 55 vođa, predsjednika i zvaničnika, opisao Hamas kao terorističku organizaciju. U svome govoru, Trump je uporedio Hamas sa IDIŠ-om i El-Kaidom i tvrdio da predstavlja terorističku prijetnju regiji. Čak je i pozvao arapske i islamske zemlje da izbace Hamas sa svojih teritorija. Saudijska Arabija, koja je bila domaćin samita, nije odgovorila na ovo. Sjedinjene Države nastoje provući “Sporazum stoljeća” vršenjem pritiska na Hamas.
Ustrajnost Saudijske Arabije da klasificira Hamas kao terorističku grupu može se shvatiti samo u kontekstu kompromisa oko “Sporazuma stoljeća” i intervencije da se likvidira palestinsko pitanje, nadjača pitanje legitimnosti lokalnih diktatura, odbace zahtjevi za demokratske transformacije i zanemare pitanja ljudskih prava. Kompromis se pojavio tokom Trumpovog govora u Rijadu, gdje je on postupno zauzeo stav o Hamasu. El-Džubejrove izjave u Briselu po pitanju Hamasa nisu bile iznenađujuće, on je u junu prošle godine u Parizu imao slične izjave. Yoav Mordechai, koordinator izraelskih vladinih aktivnosti na palestinskim teritorijima, komentarisao je El-Džubejrovu izjavu preko svog Twitter naloga: “Ako je ovo također saudijsko definisanje Hamasa, onda se mi slažemo s njima”.
Islamski pokret otpora je 24. februara objavio saopćenje u kojem osuđuje El-Džubejrove ‘ekstremističke’ izjave u Evropskom parlamentu. Pokret je osudio ono što je nazvao kontinuirano poticanje saudijskog ministra vanjskih poslova, smatrajući ga pogrešnim i izvrtanjem stvarnosti legitimnog pokreta otpora palestinskog naroda, koji ne predstavlja stav saudijskog naroda koji podržava palestinsko pitanje. Hamas je upozorio da će El-Džubejrove izjave potaknuti Izraelce da počine više zločina i prekršaja nad Palestincima i njihovim simbolima. Uprkos svemu tome, Hamas je svjestan prirode promjene saudijskog stava, a također i gdje se Rijad nalazi u “Sporazumu stoljeća”.
Kao zaključak, sukcesivne izjave Adela el-Džubejra o terorističkoj prirodi Hamasa odražavaju promjene saudijskog stava o palestinskom pitanju i dogovoru u vezi Trumpovog “Sporazuma stoljeća”. Sporazum ide dalje od likvidacije palestinskog pitanja i integracije Izraela unutar regije kroz vrata ‘rata protiv terorizma’; on pokušava reproducirati historiju postokolonijalnih diktatorskih režima u regiji, čiji su nacionalni narativi blizu ruba ponora i koji pokušavaju da obnove svoju međunarodnu legitimnost identifikovanjem sa američkim i evropskim terorističkim stajalištima povezanih s palestinskim pitanjem. Oni to rade kroz uspostavljanje regionalnog narativa koji predviđa stvaranje trajnog prijateljstva s Izraelom i stvaranje novih lokalnih i regionalnih neprijateljstava obilježenih terorizmom; ograničavanjem ovih neprijateljstava sa pokretima i državama koje podržavaju palestinsko pitanje, naročito sa Iranom i grupama povezanih s Muslimanskom braćom, naročito s palestinskim islamskim pokretom otpora Hamasom.
Napisao: Hassan ebu Henijje
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba