IslamBosna.ba– Teško je vidjeti da stvari ne mogu biti gore, ali će biti puno gore prije nego što postane bolje.
To je bilo upozorenje koje mi je dao jedan visoki zvaničnik sa Bliskog istoka kojeg je poslao vođa njegove zemlje prošle sedmice u pokušaju posredovanja između Katara i Saudijske Arabije.
Nakon posjete šejhu Tamimu b. Hamed Alu Saniju u Dohi i zamjeniku prestonaslijednika Saudijske Arabije, princu Muhammedu b. Selmanu, moj kontakt se vratio zabrinut u svoju zemlju.
U roku od 72 sata nakon našeg sastanka, njegovi pesimistični pogledi su potvrđeni. Bahrein i Egipat su slijedili Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate i prekinuli diplomatske odnose sa Katarom. Ali to nije sve.
Iste ove zemlje objavile su da zatvaraju svoje zračne prostore i vodotokove katarskim avionima i brodovima. Povrh toga, Saudijska Arabija, koja dijeli jedinu kopnenu granicu s Katarom, objavila je zatvaranje prelaza koji predstavlja ulaz za veliki procenat prehrambenih proizvoda u Katar.
Po prvi put u svojoj historiji, zemlje Zaljeva su nametnule potpunu blokadu jedne od svojih zemalja. Zvanični razlog Rijada i Abu Dabija je da Doha navodno ‘podržava i finansira terorističke organizacije’. Oni su zahtijevali zatvaranje prvog arapskog nezavisnog informativnog kanala (El-Džazire), protjerivanje istaknutog kršćanskog mislioca Azmi Bišara i protjerivanje ličnosti Muslimanske braće.
Nakon takvih nečuvenih zahtjeva kao što je zatvaranje El-Džezire, koje nikada neće biti dobrovoljno prihvaćen od Katara, postavlja se pitanje koji su stvarni motivi iza ove eskalacije.
Istina je, ova svađa je pokušaj da se svrgne emir Katara, prilika da se UAE osveti svom susjedu, i predstava saudijskog zamjenika prijestolonasljednika za monarhiju.
Pokušaj državnog udara
Prošla je ponoć u srijedu, 24. maja, kada je državna novinska agencija Katara postavila priču tvrdeći da vođa te zemlje kritikuje američkog predsjednika Donalda Trumpa, izražava podršku Iranu, uz sve to izražavajući svoju želju da sarađuje sa Izraelom i nudeći bezrezervnu podršku Hamasu.
Ako bizarnost ovih izjava ne otkriva informacije koje indiskriminišu, bilo je pitanje minuta prije nego vlasti kažu da je internet stranica hakovana i da emir nije davao toga dana nikakve izjave.
To nije spriječilo medije iz Emirata poput El-Arabije i Sky News Arabia da emitiraju ove lažne izjave. Oni su tvrdili da su izjave prave i da onda su angažovali analitičara za analitičarom da kritikuje vodstvo Katara i poziva narod na ustanak protiv njihovog vođe.
Istovremeno, Twitter nalozi sa IP adresama iz Emirata i Egipta su otvoreni s tvrdnjama da pripadaju opozicionim ličnostima Katara, kao i odbjeglim vojnicima. Do sada, zvona upozorenja zvone na sav glas u Dohi- raskol unutar šest članica Vijeća za saradnju Zaljeva dobijaju jednu sasvim novu dimenziju.
U potrazi za osvetom
Uprkos neuspjelom pokušaju državnog udara kako bi se postakla opozicija protiv šejha Tamima, rat dezinformacija se nastavlja. Dan za danom, novinski izvještaji i tekstovi optužuju Katar za sponzorisanje terorizma i destabiliziranje regije se poturaju od Kaira, Rijada i Abu Dabija.
Zajednička nit ovih glavnih gradova je njihov stav o tzv. Arapskom proljeću. Nakon što su 2011. godine milioni izašli na ulice pozivajući na slobodu i demokratiju, regija je počela doživjela nove podjele- one koji podržavaju ustanke u Tunisu, Egiptu, Libiji, Siriji i Jemenu, i one koji se protive.
Saudijska Arabija, Egipat i UAE su, naravno, među silama koje su neumorno radile na gušenju revolucija. Katar, međutim, je donio odluku da uloži resurse u grupe poput Muslimanske braće koje su bile glavne snage Arapskog proljeća.
Shodno tome, Abu Dabi je to smatrao izdajom, ne samo zbog toga što je Doha usvojila vanjsku politiku drugačiju od one sa kojom su se usaglasile sve druge članice Vijeća saradnje Zaljeva, već i zato što UAE smatra Muslimansku braću, kao i druge političke pokrete u regiji, egzistencijalnom prijetnjom svom nedemokratskom i autoritarnom političkom sistemu.
Kada je egipatski Husni Mubarak bio primoran da odstupi uslijed zahtjeva naroda, i kada se činilo se da je najmnogoljudniji narod arapskog svijeta je na putu ka demokratiji, UAE je već gotovo vidljivo podrhtavao.
Ne samo da su se plašili da domino efekt revolucija ne stigne do njih, oni su bili bijesni što je Mubarak, najbliži saveznik njihovog osnivača (Šejh Zajeda), bio primoran da ode s vlasti, i dodajući so na ranu, bilo je to uz pomoć malenog poluostrva zvanog Katar. Emirati nisu krili svoj bijes prema svojim susjedima, obećavajući da će se osvetiti.
Ne čudi da su istaknute ličnosti iz Saudije i Emirata postavljale haštagove #IgraJeGotovaKatar i #ZbogomTamim
U nastojanju da postane kralj
Da bi razumjeli zašto Saudijci slijede antikatarsku agendu istom žestinom kao Emirati, mora se razumjeti kakva se borba za vlast odvija unutar naftom bogatog kraljevstva.
Danas, Saudijom vlada 81-godišnji kralj koji je posljednji preostali sin osnivača zemlje. Javno je mišljenje da on neće još dugo živjeti, a u redu za naslijeđivanje su dva muškarca: njegov nećak, Muhammed b. Naif, i njegov sin, Muhammed b. Selman, ili MBS kako je već poznat.
MBS je 31-godišnji, usijane glave, previše ambiciozni ministar odbrane Kraljevine. On je čovjek koji stoji iza rata u Jemenu koji je uništio tu zemlju, i osoba, prema bivšem državniku, koji je spreman da proda vlastitog oca samo da postane kralj.
Uvriježeno je mišljenje da bi se postalo vladarom Saudije, mora se osigurati blagoslov tri ključna aktera: porodice Saud, vjerskog establišmenta i Sjedinjenih Američkih Država. Istina je ipak, ako osigurate Washington, druga dva će doći na svoje mjesto.
Ovdje Katar se ponovo nalazi na liniji udara. UAE, koja odnosima s javnošću i pretjeranim lobiranjem već nekoliko godina (kao što je otkriveno preko procurjelih informacija hakiranog e maila ambasadora u SAD-u, Jusufa el-Utejbe), obećao da će izvojevati odobrenje Washingtona za MBS ukoliko im se on pridruži u borbi protiv Katara. Prema mojim izvorima iz palate, mladi princ je dobrovoljno prihvatio ponudu.
Nova era razbojništva?
Nije slučajno da je ova najnovija eskalacija se dogodila samo nekoliko dana nakon toliko slavljene posjete Rijadu predsjednika Donalda Trumpa.
Sve ovo može izgledati da se odvija nezavisno od SAD. Može izgledati kao unutrašnji arapski sukob koji nema utjecaja na Ameriku, ali to je tako daleko od istine. Ono što je očigledno, ove zemlje su neke od najvećih izvoznika nafte i plina na svijetu, SAD ima najveću vojnu bazu u Kataru, a međunarodna koalicija protiv Islamske države u velikoj mjeri ovisi o logistici i izviđačkim podacima zaljevskih naroda.
Ali postoje još veće stvari u pitanju. Preko svog ambasadora u Washingtonu, UAE je uspješno kupila utjecaj u velikim organizacijama javne politike (think-thank) i medijima koji su, pak, pomogli da se oblikuje američka vanjska politika na način koji Emiratima odgovara, ali ne i ono što je najbolje za Ameriku. Strani utjecaji, čini se, nisu samo ograničeni na rusku upetljanost u prošlogodišnje izbore.
Osim toga, arapski svijet već gori, sukobi u Siriji, Iraku, Jemenu i Libiji već pomažu destabilizaciji regije, uz faktor porasta terorizma u zemlji i inostranstvu. Zadnja stvar koja je svijetu potrebna je sukob koji komada jedini stabilni dio Bliskog istoka.
Kako stvari sada stoje, UAE i Saudijska Arabija su uvele blokadu Kataru u svakom smislu te riječi. Oni su drže 2,8 miliona stanovnike te zemlje kao taoce u pokušaju da primoraju šejha Tamima i njegovu vladu da podlegnu njihovim zahtjevima.
Čak iako se Washington ne slaže sa politikom Katara, nije trebao dopustiti da se ovo dogodi, u suprotnom to će značiti kraj međunarodne diplomatije i uvođenje u međunarodno razbojništvo.
Napisao: Džemal eš-Šajal
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba