Republikanci optužuju Obamu da želi uvesti socijalizam u SAD
Popularnost američkog predsjednika Baraka Obame (Barack Obama) na silaznoj je putanji. U najboljem slučaju, njegove poteze odobrava nešto više od 50 posto Amerikanaca koje svakodnevno ispituju najrazličitije organizacije i mediji.
Tradicionalno republikanski, dakle Obami nenaklonjeni “Washington Times” navodi podatke da tek 27 posto Amerikanaca u potpunosti podržava to što Obama radi, dok mu još nekih 14 posto daje djelimičnu podršku. Ostali su ili jako ili umjereno kritični, a nemalo je onih koji se ni ne izjašnjavaju.
Žestoki udari
Obama se suočio s gomilom problema. Naslijeđe Bušove administracije donijelo mu je u amanet duboku ekonomsku krizu. Recesija i pogrešna Bušova politika mogla bi SAD u narednih 10 godina koštati cijelih 9.000 milijardi dolara!
Istina, ekonomska kriza je usporena, duboke rane recesije postepeno se liječe, građevinarstvo, posebno, bilježi značajan rast, ponajviše zahvaljujući snažnoj državnoj podršci projektima infrastrukture. Grade se nove ceste, popravljaju postojeće, obnavljaju i grade novi mostovi… Kuće su i dalje izuzetno jeftine, stanovi prilično skupi.
Obama nastoji sanirati i te probleme, ali je suočen sa žestokim udarima i slijeva i zdesna!
Republikanci mu vrlo glasno prebacuju da uvodi “socijalizam” u SAD, demokrate mu zamjeraju na neodlučnosti i – još gore – čuvanju nekih bitnih Bušovih kadrova u administraciji.
To je posebno karakteristično za sektor ekonomije. Tu je Obama na bitne dužnosti imenovao cijeli niz Bušovih najbližih saradnika, ali i postavio neke sebi bliske prijatelje koji su optuživani čak i za neplaćanje poreza!
To je, međutim, i “sitan” problem u poređenju sa žestokom debatom koja ovih dana traje u SAD oko Obaminog plana da reformira zdravstveno osiguranje. Konzervativci i liberali udružili su se protiv njega. Napadaju ga i republikanski i demokratski kongresmeni i senatori. Jedni tvrde da s planom reforme zdravstva Obama ide korak dublje u socijalizam, drugi da je isti taj plan neambiciozan i da, jednostavno, maže oči
američkom puku.
Suština plana koji Obama predlaže jeste u tome da se što većem broju Amerikanaca dade kvalitetno zdravstveno osiguranje, bez obzira na platežnu moć koju imaju. Kapitalistički strukturirani Amerikanci vrlo su grlati u odbijanju tog plana tvrdeći da svako treba imati onoliko koliko sebi može priuštiti i da se socijalizam u SAD ne može dopustiti. Oni
upozoravaju da bi Obaminim planom mogli izgubiti fundamentalne slobode – od izbora zdravstvenih planova koji u perspektivi nude izuzetne uštede do odluke o tome koji ih ljekar može liječiti a koji – ne.
S druge strane, primjera da je ljudima u nevolji uskraćena neophodna ljekarska pomoć jer nisu imali para je napretek i Obama, s pravom, upozorava na tu nepravdu. On je čvrsto uvjeren da je u pravu, ali ga je žestina rasprave natjerala da krene u kampanju po američkim gradovima i lično objašnjava suštinu svog plana i opovrgava napade kritičara. Čini se da je s nekih pet govora u prepunim gradskim vijećnicama ublažio, bar na momenat, žestinu kritike.
Brutalne metode
A onda se otvorilo pitanje brutalnih metoda koje je CIA koristila u isljeđivanju zatvorenika osumnjičenih za islamski terorizam. Svakog dana novine su pune detalja brutalnih metoda mučenja na Gvantanamu.
Naravno, Amerikanci su, uglavnom, užasnuti, ali ne bez razumijevanja za vrijeme u kojem su tehnike, “naučno provjerene i odobrene” – kako se stalno ističe u izvještajima CIA-e i medijima – primjenjivane.
Država je bila u ratnom stanju, uzdrmana brutalnim terorističkim napadima i moralo se promptno odgovoriti na izazove El-Kaide i ostalih terorističkih organizacija, a onda razmišljati o brutalnosti odgovora. To, izgleda, misli i Obama koji uporno odbija i pomisao da bilo koga od agenata ili šefova CIA-e procesuira.
Ali, tako ne misli njegov specijalni tužilac Džon Durem (Johan Durham), koji je odmah po imenovanju polovinom sedmice kazao da će se striktno držati slova zakona.
Avaz