Od 24 imenovana čelnika samo su četiri Bošnjaka
Vijeće ministara je za vrijeme predsjedavanja Nikole Špirića imenovalo 24 čelnika u institucijama BiH, a među imenovanima su se našla samo četvorica Bošnjaka, te 13 Srba, šest Hrvata, a jedno mjesto pripalo je i predstavnicima iz reda ostalih.
Ovo su podaci iz rezimea dosadašnjih imenovanja u Vijeću ministara, a koji je izrađen u SDA uoči današnje sjednice državne vlade. Opet će se raspravljati o novim imenovanjima. To je “Dnevnom avazu” potvrdio potpredsjednik SDA Senad Šepić.
Dok su se Srbi našli na čelu institucija, poput Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) – Mirko Lujić, Agencije za zaštitu ličnih podataka, gdje je Petar Kovačević, Agencije za identifikaciona dokumenta (IDDEEA), koju predvodi Siniša Macan… Bošnjacima su pripale direktorske stolice Agencije za razvoj visokog obrazovanja, Arhiva BiH, te Agencije za policijsku podršku, gdje su imenovani Nihad Fejzić, Šaban Zahirović i Rahmija Hodžić, dok je Amir Pilav imenovan za predsjedavajućeg Ureda za razmatranje žalbi.
Inače, prema analizi nacionalne strukture, na rukovodećim mjestima (u šta se ubrajaju i direktori i njihovi zamjenici te pomoćnici i sekretari) u ukupno 72 državne institucije su 163 Bošnjaka (42,5%), 113 Srba (29,5%), 93 Hrvata (24,28%), 12 ostalih i dva neopredijeljena.
Šepić je u rezimeu naveo da je u 59 institucija nacionalni balans znatno poremećen, odnosno ne odražava rezultate popisa stanovništva iz 1991. Od tih institucija, na čelnim pozicijama 25 su Srbi, Bošnjaci rukovode sa 19 institucija, Hrvati sa 14, dok se direktor Agencije za državnu službu BiH Neven Akšamija izjašnjava kao ostali.
Šepić: Krši se Ustav BiH
Šepić smatra da je pitanje nacionalne strukture na rukovodećim pozicijama neophodno riješiti sporazumom između lidera stranaka koje čine parlamentarnu većinu.
– Predmet tog sporazuma trebaju biti sve čelne pozicije u institucijama BiH. Nacionalni debalans na štetu Bošnjaka rezultat je svjesnog kočenja imenovanja Bošnjaka, na čemu je do sada istrajno radio Nikola Špirić. Na taj način on je doprinio kršenju Ustava BiH, koji jasno propisuje da nacionalna zastupljenost mora biti zasnovana na rezultatima popisa stanovništva iz 1991. – kaže Šepić.
Avaz