´Elektroprivreda´ najavljuje poskupljenje struje
Unatoč rekordnim poslovnim rezultatima i najvećoj dobiti koja je ostvarena poslije rata, u “Elektroprivredi BiH” najavljuju da će pokrenuti proceduru povećanja cijena struje. Sada je, naime, već izvjesno da će ovogodišnji ogromni prihodi od izvoza struje već u idućoj vjerovatno biti niži za čak 100 miliona KM, što će značajno uticati i na profitabilnost kompanije.
Izvoz i hidrologija
U razgovoru za “San” direktor “Elektroprivrede BiH” Amer Jerlagić objašnjava vezu između pada ovih prihoda i zahtjeva za promjenu cijene, obrazlaže model blok tarifa čije uvođenje će se tražiti, te najavljuje tužbu protiv Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zbog ignoriranja samoincijativne ponude podnijete za dodjelu koncesije za gradnju hidrocentrala Kozluk i Tegare na rijeci Drini.
Prema polugodišnjim izvještajima o poslovanju “Elektroprivreda BiH” najprofitabilnija je kompanija u BiH. Sa 74 miliona dobiti, prestigli ste i BH Telekom. Vjerujete li da ćete do kraja godine zadržati ove poslovne rezultate?
– Mi smo u prvih pola godine imali izuzetno kvalitetnu hidrološku situaciju, pa je realizacija našeg energetskog bilansa bila 30 posto hidro, a 70 posto termo kapaciteti. To je ključni preduslov ovih rezultata. Tome je, također, doprinijela i realizacija cijena iz izvoza struje koju smo postigli prošle godine kada smo 1.760 gigavat sati prodali po cijeni od 83 eura po megavatu. Ako zadržimo hidrologiju, možemo poslovati ovako dobro do kraja godine, ali ako toga ne bude, naša je želja da rezultati ostanu na ovom nivou i da završimo poslovnu godinu sa oko 80 miliona dobiti, što bi bio izuzetan rezultat. Moramo znati da direktni potrošači, odnosno industrija, imaju čak 46 posto manju potrošnju nego prošle godine. Sve to će utjecati na rezultate.
Kada će biti raspisan tender za ovogodišnje viškove struje i koliku cijenu očekujete?
– Očekujem da ćemo tender objaviti u prvoj dekadi septembra. Cijena je trenutno na berzi u Lajpcigu za struju u 2010. godini 51,1 euro. Ova cijena može imati značajn utjecaj na naš prihod u idućoj godini i samim tim ostvarenje dobiti. Jer prema ovoj cijeni imali bi oko 50 miliona eura manje prihoda.
Da li je upravo to ključni razlog zbog čega planirate tražiti od FERK-a povećanje cijene struje?
– Dobar dio naših troškova u proizvodnji i distribuciji ne može se podmiriti iz postojeće tarife. Sve ovo vrijeme dok smo imali dobar izvoz, mi smo tim kompenzirali problem niske tarife. Mi bi već idućeg mjeseca trebali imati razgovore sa FERK-om, pa da vidimo šta ćemo tražiti kod eventualne korekcije cijena. Kod tarifiranja je bitno znati da mi danas imamo dvostruko jeftiniju cijenu za domaćinstva nego za pravna lica, poput malih preduzeća, trgovina, iako je nama isti trošak da im tu energiju dopremimo.
Planovi za rudnike
Znači li to da će domaćinstva podnijeti veći teret poskupljenja struje?
– Mi ne želimo udar na standard građana i zato se zalažemo za model blok tarife. To znači da bi do određene granice potrošnje struja bila jeftina, a ko potroši više od toga, plaćao bi višu cijenu. Sa tim mislimo da možemo zaštiti najugroženije.
Jeste li razočarani šutnjom Vijeća ministara BiH nakon što je prošlo već pola godine od podnošenja samoincijativne ponude “Elektroprivrede BiH” za dodjelu koncesije za gradnju hidrocentrala Kozluk i Tegare na Drini?
– Razočaran sam prije svega odnosom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje bi trebalo odgovoriti na ovu ponudu i pokrenuti procedure. Ako ne bude drugog načina, mi smo spremni podnijeti i tužbu zbog ovakvog odnosa. U Ministarstvu tvrde da nisu nadležni, a mi smatramo da je to njihova isključiva nadležnost jer je riječ o državnoj granici. Čekat ćemo na odgovor još malo, a onda smo spremni podnijeti i tužbu.
Kada će rudari vidjeti prve efekte ujedinjenja u pogledu humanizacije rada i rasta plaća?
– Mi sada pripremamo novi trogodišnji plan investiranja u rudnike. Planiramo nekoliko vrsta ulaganja u rudnike. Želimo pomoći rudnicima koji su u teškom stanju, ali s druge strane želimo pomoći i onim koji mogu dati bolje rezultate. Sigurno je da ćemo u Brezi ići u nabavku širokog čela, u Zenici trebaju neki elementi za pripremu jama, za Kakanj trebaju damperi… Pokušat ćemo ići istovremeno sa svim ovim. Kad su plaće u pitanju, to će zavisiti i od pronalaženja unutrašnjih rezervi i smanjenja troškova kod nabavki, ali vjerujem da ćemo to uspjeti postići.
Strahujete li da bi Konkurencijsko vijeće BiH moglo zabraniti formiranje koncerna čime bi pripajanje rudnika propalo?
– Mislim da mi nismo sa ovim poremetili konkurenciju jer su mimo koncerna ostali rudnici u Banovićima, Kamengrad, Ugljevik, Gacko, Stanari i smatram da postoje značajne količine uglja u kompanijama koje nisu u sastavu koncerna. Znali smo za taj rizik kad smo krenuli u proces pripajanja, ali smatram da ovim nije stvoren monopol i nadam se da će takvu odluku donijeti i Konkurencijsko vijeće.
Direktorske plaće
Da li je u “Elektroprivredi BiH” ispoštovan Zakon o plaćama direktora u javnom sektoru i kako komentirate najave Vlade FBiH da će plaće u upravama javnih preduzeća biti dodatno ograničene?
– Zakon smo proveli u potpunosti i spustili plate kako je to propisano. Što se tiče dodatnih kresanja, to zavisi od toga šta želimo da postignemo. Ako je cilj uravnilovka, onda je to put. Ako stvaramo koncern od 16.000 radnika, sa prihodom od 1,6 milijardi KM, onda je bespredmetno da govorimo o nekom novom kresanju plaća. Mora se znati da sva javna preduzeća nisu ista i ne mogu biti isti aršini za sve. Mora se valorizirati činjenica da ćemo mi u ovom novom koncernu imati nevjerovatnu odgovornost i mora se voditi računa oko rangiranja javnih preduzeća.
Svevijesti.ba