Šta šije kažu o Omeru el-Faruku, r.a.

IslamBosna.ba – Omer b. el-Hattab, drugi pravedni halifa muslimana, čovjek kojeg  je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prozvao el-Faruk, onaj koji rastavlja istinu od neistine. Omer, r.a., je bio poznat po pravednosti i istinoljubivosti. Zbog toga ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i nazvao imenom El-Faruk, onaj koji razdvaja istinu od neistine i to je njegova glavna karakterna crta po kojoj je poznat. Omer, r.a., postao je halifa poslije smrti Ebu Bekra, r.a., i na to mjesto izabran je po njegovoj oporuci. U vrijeme njegovog hilafeta osvojena su velika područja Perzije i Bizantije, osvojeni su Kuds i Egipat. U njegovo vrijeme je, također, učvršćena mlada islamska država, uz znatna proširenja njenih granica. Uređena je administracija i sređeni poslovi u državi. Njegova vlast trajala je deset godina i nekoliko mjeseci i on je prvi vladar u historiji islama prozvan imenom emiru-l-mu’minin, vladar pravovjernih, a Ebu Bekrova titula bila je halifetu-r-Resul, halifa Allahovog Poslanika. Omer, r.a., ubijen je 24. godine po Hidžri, na sabah-namazu. Nakon početnog tekbira ubio ga je Perzijanac Ebu Lu’lue el-Medžusi, rob El-Mugire b. Šu’be, r.a.

Brojni su hadisi koji ističu vrijednost ovog plemenitog ashaba, kojem je još za života obećan Džennet. Imam Muslim bilježi od Ebu Se’ida el-Hudrija, r.a., da kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dok sam spavao, prikazani su mi ljudi na kojima su bile košulje. Nekima su dopirale do grudi a nekima manje od toga. Omer b. El-Hattab je prošao i imao je košulju koju je vukao za sobom.
Upitali su: Kako si to protumačio, Allahov Poslaniče?
Rekao je: To je vjera.

Imam Muslim bilježi predaju u kojoj se navodi Alijino, r.a., mišljenje o Omeru.

Ibn ‘Abbasa, r.a., da je rekao: Omer, r.a., stavljen je na svoju postelju. Ljudi su bili oko njega. Molili se za njega, hvalili ga i tražili blagoslov za njega. I ja sam bio među njima. Međutim, iznenadi me neki čovjek koji me iza leđa uhvati za rame. Okrenuo sam se. Bio je to Alija, r.a.

Zatražio je milost za Omera, r.a.,  a potom rekao: Iza sebe nisi ostavio nikoga ko bi od mene više volio da se sretne sa Allahom s tvojim djelima. Tako mi Allaha, ja čvrsto vjerujem da će te Allah sastaviti sa tvoja dva prijatelja, jer sam često slušao Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kako govori: Došao sam ja, Ebu Bekr i Omer, ušao sam ja, Ebu Bekr i Omer, izišao sam ja, Ebu Bekr i Omer. Zato se nadam,  ili vjerujem,  da će te Allah sastaviti s njima.

Sada pogledajmo neke od predaja koje šije prenose i na kojima temelje svoje vjerovanje o Omeru, r.a.

Ibn Babevejh el-Komi iznosi laži na Omera, pa u knjizi Kitabu el-Hisal, izdatoj u Teheranu, na 81. strani navodi da je Omer, r.a., na samrtnoj postelji rekao: Kajem se zbog troje; zato što sam sa Ebu Bekrom uzurpirao hilafet, što sam im predložio Ebu Bekra za halifu i što sam vrednovao muslimane jedne nad drugima.

Šiijski autoritet u tefsiru, Ali b. Ibrahim el-Komi, u svome tefsiru Tefsiru el-Komi, štampanom u Nedžefu, 1386. godine, str. 213, tom 1., tumačeći Allahove riječi: I tako je svaki vjerovjesnik imao neprijatelje među šejtanima ljudskim i džinskim, kaže: Nije poslat niti jedan vjerovjesnik a da Allah u njegovom ummetu nije dao po dva šejtana, koji su nakon njega uznemiravali ljude i odvodili ih u zabludu. U ummetu Muhammeda, s.a.v.s., to su Ebu Bekr i Omer.

On, na ovakav način, na mnogo mjesta govori o Ebu Bekru i Omeru. U prethodnom tekstu smo spomenuli i druge predaje koje govore o odnosu šija prema Omeru, u sklopu odnosa prema Ebu Bekru, r.a.

Šije su također plasirale priču da je Omer, r.a., zakopao svoju živu kćerku. Ova predaja je izmišljena i nema nikakve osnove i nju odbacuju brojni historijski podaci. Jedan od razloga za odbacivanje ove predaje jeste i taj što se historijski zna da je Omerova najstarija kćerka Hafsa, r.a., po kojoj je i dobio nadimak Ebu Hafs. Kako Ibn Kesir, el-Vakidi i drugi historičari bilježe, ona se rodila pet godina prije poslanstva Muhammeda, s.a.v.s. Ako Omer nije ubio svoju najstariju kćerku, zašto bi to činio s onim koje su mlađe? Također, praksa ubijanja ženske djece nije bila zastupljena toliko među Kurejšijama i u Mekki, već je bila običaj nekih drugih arapskih plemena.

Posebno je zanimljiv odnos šija prema ubici Omera, r.a., koji je u njihovim očima heroj i junak, tako da se u iranskom gradu Kašan nalazi turbe, za koje tvrde da se u njemu nalazi tijelo Omerovog ubice. Turbe je predmet brojnih šiijskih posjeta i ibadeta.

IslamBosna.ba