Nafte nikad neće nestati?
Već prije su izražene sumnje o količini jedne od čovjeku najneophodnijih sirovina – nafti. Koliko nam je još ostalo, gdje je još ima i kako nastaje pitanja su čiji odgovori bi mogli naznačiti kraj strahu od nestanka ‘crnog zlata’.
Ako je vjerovati istraživanjima naučnika u Carnegie institutu u Washingtonu, kad se čovjek probije 70 do 150 kilometara duboko u zemljinu koru, naići će na nepresušan izvor nafte. Naime, kako bi testirali jednu od teorija o nastanka nafte, naučnici u zagrijali metan (CH4) do 1.500 stepeni Kelvina te simulirali pritisak koji bi nastao pod otprilike 100 kilometara tvrde stijene, prenosi Discovery.
U tim uvjetima metan se pretvorio u butan (C4H10) i propan (C3H8), dvije sastavnice čiste, nerafinirane nafte.
Ne treba nam bušilica ako ima pukotina
No kako ne bi morali kopati do 150 kilometara u zemljinu koru, naučnici se pouzdaju u dovoljno velike pukotine u kori, kroz koje bi pritisak gurnuo naftu prema dubini malo bližoj zemljinoj površini.
Nafta koja se danas vadi, prerađuje i čiji derivati ulaze u široku potrošnju nastala je, dokazano je ranije, milionima godina u prošlosti od mrtvih algi i planktona, stiješnjenih u slojevima kore, te zagrijanih do velikih temperatura.
Iz tih razloga velike naftne kompanije najčešće traže i vade naftu s mjesta za koje se zna da su nekad bila plitka korita vodenih površina.
No, istraživači upozoravaju kako naftne kompanije imaju preusko gledište na kompletnu stvar, tražeći naftu na mjestima koje im logika nalaže, a globalno mapiranje zemljine kore moglo bi otkriti goleme bazene nafte malo dublje no što je dosad nalažena.
Izvor: javno.hr
Obrada: IslamBosna.ba
