Kur’an- jedina knjiga koja je preživjela paljenje Univerziteta Alabama 1865.

IslamBosna.ba-U biblioteci Univerziteta Alabama nalazi se primjerak Kur’ana koji datira iz 1853. godine. Njegov hrbat nedostaje, stranice su mu potamnile uslijed zuba vremena, a naslovna stranica se gotovo odvojila od ostatka. Ovaj Kur’an je jedina knjiga koja je uspjela da preživi spaljivanje univerzitetske biblioteke od vojske Unije 1865. godine, za vrijeme Američkog građanskog rata (1861.-1865.).
“Ne znamo ko ga je izabrao, zašto su ga izabrali ili kako se vratio na Univerzitet. Sve što znamo je da već dugo, dugo vremena imamo ovu knjigu”, navodi Clark Center, kustos W.S. Hoole posebne kolekcije biblioteke.
Konjica Federacije kretala se kroz Alabamu paleći i pljačkajući sve što je imalo veze s Konfederacijom. Na čelu konjice bio je general-major James H. Wilson. Njegova misija bila je uništiti arsenal Konfederacije u Selmi, u centralnoj Alabami. On je također izdao naređenje brigadnom generalu John T. Croxtonu da u Tuscaloosi spali sve što ima veze sa Konfederacijom, a to je uključivalo i da se do temelja zapali Univerzitet Alabama, koji je u to vrijeme bio vojna akademija. Vjerovali su da Univerzitet, zajedno s lokalnom fabrikom tekstila i fabrikom šešira, pruža podršku vojsci Konfederacije.
Ujutro 4. aprila, 200 vojnika predvođenih pukovnikom Thomasom M. Johnstonom približilo se središtu kampusa, Rotundi, gdje se nalazila univerzitetska zbirka knjiga i prirodne historije. Dok su vojnici marširali dugom, šljunkovitom ulicom okruženom cedrovima, susreli su se grupom univerzitetskog osoblja, među kojima su bili Andre Deloffre, bibliotekar univerziteta, i William Wyman, profesor latinskog i grčkog jezika. Deloffre je zamolio Johnstona da poštedi biblioteku, koja je u to vrijeme bila jedna od najboljih i najopremljenijih, jer nema vojnu vrijednost. Johnston je odgovorio slanjem kurira u štab kako bi pitao može li biblioteka ostati netaknuta, ali mu je od strane generala Croxtona naloženo da spali Rotundu kako je planirano.
“Moja naređenja mi ne daju slobodu da donosim sam odluke”, napisao je Croxton, “ona kažu uništiti sve javne zgrade”.
Prema Centeru, ono što se zatim dogodilo postalo je legenda Univerziteta Alabama. Legenda kaže da prije nego što su vojnici Unije zapalili zgradu, Johnston ili jedan od njegovih pomoćnika, Deloffre ili neko drugi, ušao je u Rotundu da bi sačuvao jednu knjigu – primjerak “Kur’an – Obično nazivan Muhammedov Kur’an”.
U svom istraživanju, Center je naišao na veliki broj različitih priča koje se vežu za knjigu koja je spašena od požara u Rotundi.
“Ne postoje činjenice niti sigurna priča o tome. Jednostavno ne znamo ko je otišao i izvukao knjigu ili ko je tražio do Deloffrea da spasi knjigu. U različitim verzijama koje sam čuo, niko nije posebno siguran. Prolaskom vremena veliki broj detalja se zaboravi. Mi sada to jednostavno ne znamo”.
Center kaže da jedan poznati detalj može ukazati na to ko je izvukao knjigu s police.
Center navodi da je dr. Wyman, koji je bio tog dana ispred Rotunde, kasnije opisao pukovnika Johnstona kao ‘čovjeka od kulture i književnog ukusa’, tako da on misli da je upravo pukovnik taj koji je ušao i uzeo Kur’an s police.
“Dakle, imamo pukovnika ljubitelja lijepe riječi koji je možda ušao i uzeo ga”, kazao je Center.
Da bismo razumjeli zbog čega je ova knjiga tog dana izabrana iz biblioteke, Center kaže da moramo svoje stanje uma vratiti u okvire 1865. godine.
“Bez obzira da li se radilo o vojniku ili profesoru, nećete gubiti puno vremena na razgledanje oko sebe gdje ćete vidjeti puno običnih naslova. Većina onoga čemu ste bili izloženi bili su baptistički, prezbiterijanski ili metodistički svećenici, možda i katolički. Izloženi ste američkim spisima o etici i moralnoj filozofiji. A Kur’an je nešto što odskače i nešto što u normalnim okolnostima ne srećete. Postojale su i druge knjige o etici i moralu, a pretpostavljam i religiji također, ali sve one su bile američki pogled. Sve što mogu zamisliti je da je onaj ko ga je uzeo to uradio jer je bio toliko drugačiji od svega ostalog”, navodi Center.
Knjiga je engleski prijevod Kur’ana i objavljena je u Filadelfiji 1853. godine. Ubrzo nakon što je Kur’an iznesen iz biblioteke, zgradu, zajedno sa velikim dijelom kampusa, zahvatio je plamen.
“Možda ga je odnio kući i vratio ga, možda je ušao, izabrao nešto i predao to bibliotekaru”, kaže Center. “Mislio sam dugo vremena da je priča samo usmena predaja, znalo se da je knjiga bila ovdje. Prvi put sam vidio da se spominje u pisanoj formi iz 1931. godine u Centennial issue izdanje The Crimson White”.
Center navodi da nema sumnje da se radi o originalnoj knjizi iz Rotonde i da je vjerovatno da je K+knjigu kupila biblioteka kako bi pokrili temu religije što je šire moguće, jer studenti se nikada ranije nisu susreli sa Kur’anom.
“Markice koje se nalaze unutra su u skladu sa drugim knjigama iz perioda prije građanskog rata. Knjiga je definitivno bila ovdje od prije rata”, kazao je on. “Religija je u to vrijeme sačinjavala veliki dio života. Većina studenata bili su metodisti, baptisti, prezbiterijanci, pa čak i katolici, a većina nije nikada vidjela nešto takvo.”
Center kaže da je Knjiga pomogla historičarima modernog doba da bolje razumiju univerzitetsku prošlost.
“To pokazuje da je univerzitet, u periodu prije rata, pokušavao svojim studentima pružiti što šire obrazovanje kako bi im omogućio da nauče tačke gledišta koje nužno nisu bile njihove”, kazao je on.
Danas kada pojedinci pale Kur’an prijatno je čuti da je neko usred rata spasio isti od plamena te davne 1865. godine.
“Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!”
(El‐Hidžr, 9.)
IslamBosna.ba