Umjetničko-stilske osobenosti Aja Sofije
IslamBosna.ba–Aja Sofija je rađena u stilu bazilike, u obliku pravougaonika čija dužina je 76 metara od istoka prema zapadu i 72 metra od sjevera prema jugu. Najveće kubbe nalazi se na centralnom dijelu građevine i uzdiže se u visino od 55 do 60 metara od tla. Prečnik najveće kupole je 32 metra.
U vrijeme kada se za izgradnju građevine koristio bazalt i granit, centralno kubbe se oslanjalo na četiri velika granitna stuba čiji prečnik je bio oko tri metra. Džamija ima jedna velika vrata koja se nalaze na zapadnoj strani i ulaz ne vodi direktno u prostor za obavljanje namaza, već kroz manji prostor koji se nalazi ispred, ulazi se u džamiju.
U unutrašnjosti Aja Sofije nalazi se niz prozora u obojenom staklu, ispod kupole nalazi se četrdeset ovakvih prozora.
Kubbe Aja Sofije je jedinstvenog izgleda i ljepote. U vremenu izgradnje, smatrano je jedinstvenim i najvećim, bez premca do tada. Uslijed načina izgradnje ova kupola kao da lebdi u vazduhu. Aja Sofija je u svome vremenu predstavljala sintezu različitih građevinskih i arhitektonskih rješenja što je činilo jedinstvenom i ne samo jedinstvenom, već vrhuncem u izgradnji bizantinskih bazilika.
U dvorištu objekta postoje stepenice koje vode na gornji sprat, koji je bio rezervisan za žene. Oko same zgrade izgrađeno je nekoliko manjih objekata, uglavnom su služili za kapele, ali i sobe predviđene za svećenike.
Posebna pažnja je bila usmjerena na dekoraciju unutrašnjosti zgrade. Justinijan je iskoristio sve mogućnosti koje su bile dostupne imperiji, kako bi uljepšao i ukrasio zgradu. Veći dio zidova obložen je mermerom, različitih vrsta i boja. Krov je ukrašen freskama i mozaicima. U osmanskom periodu, krov je prekriven malterom i na njemu su urađeni kaligrafski napisi, koji su, kasnije, uklonjeni, tako da su sada vidljivi detalji fresaka.
Dragocjeni materijali ,nevjerovatno profilisani čine ovo impozantno djelo još veličanstvenijim. Stubovi i grede ove veličanstvene građevine su zapravo spolie koje su donesene iz egejskih zemalja kao i dalekih atlantskih obala Francuske (Rim, Efes, Cizikus). Totalno je neosporivo da su upotrebljeni najskupocijeniji, najfiniji i najatraktivniji materijali kako bi se dostigla brilijantnost. Prekrasne kapitele, vijence i ogromne ploče za popločivanje su izvodile mermerne radionice sa prokonezijskih ostrva. Na izgradnji je radilo preko 10.000 radnika pet godina (532-537.)
Posjetilac Aja Sofije primijetit će da u nekim dijelovima džamije nije moguće, čak ni u toku dana vidjeti skoro ništa, pa ni razaznati zidove i natpise koji se na njima nalaze. Takva je situacija i sa dijelom u kojem se nalazio kršćanski oltar.
U unutrašnjosti Aja Sofije osjeća se miris historije, kao kada listate stranice knjiga, sa svim svojim karakteristikama, osobnostima i svim onim što sa sobom nosi.
Povezani tekstovi:
Aja Sofija- kamen temeljac islamskog Istanbula
Najznačajnije osobine sultana Mehmeda el-Fatiha
Mehmed el-Fatih- obistinjenje Poslanikove najave
Varka koja je osam vijekova odložila osvajanje Konstantinopolja
40 fotografija osmanskog Istanbula iz 1900-tih
IslamBosna.ba
