Napravljen robot koji prepoznaje namjere vlasnika

0

robot_koji_prepoznaje_namjereEvropski stručnjaci za robotiku, psihologiju i kognitivne nauke konstruirali su robota koji čita namjere svojeg ljudskog partnera.

Ova sposobnost anticipacije trebala bi robote humanoide učiniti prirodnijima i sličnijim ljudima.

Naime, iako se u nekim područjima računalne i elektroničke nauke razvijaju neočekivano brzo, robotika nije odmakla onoliko koliko su to predviđali stručnjaci sredinom prošlog stoljeća. Roboti koji hodaju, misle i govore još uvijek su naučna fantastika. Čak i najinteligentniji suvremeni roboti nisu ništa više od programiranih robova. Istraživači širom svijeta stoga nastoje konstruirati robote koji bi bili neovisniji, manje nalik na radnike, a više na partnere. Međutim, da bi to postigli oni moraju biti sposobni komunicirati s ljudima na prirodniji i proaktivniji način – trebali bi biti sposobni postavljati pitanja, raspravljati, istraživati mogućnosti i anticipirati namjere svojih ljudskih partnera.

Evropski projekt JAST okupio je stoga multidisciplinarni tim naučnika koji istražuje kako bi roboti mogli anticipirati aktivnosti i namjere ljudi kako bi surađivali s njima u obavljanju zadataka.

Budući da je o prirodi suradnje ljudi s ljudima provedeno vrlo malo istraživanja, prvi korak JAST-a bio je otkriti bit mehanizama ovih interakcija. Njihove studije pokazale su da je promatranje njihov vrlo važan sastavni dio. U tom procesu kod ljudi se aktiviraju tzv. ogledalni neuroni zahvaljujući kojima mozak uči o aktivnostima kopirajući, odnosno oponašajući ono što vidi. Drugim riječima mozak obrađuje viđene aktivnosti, uključujući i pogreške, kao da ih i sam obavlja.

JAST je stoga konstruirao sistem koji inkorporira ovu sposobnost promatranja i ogledanja.

„U našim eksperimentima roboti ne promatraju kako bi naučili zadatak”, objasnio je Wolfram Erlhagen sa Univerziteta Minho. „JAST-ovi roboti već znaju izvršavati zadatke, međutim, oni promatraju ponašanje, bilježe ga i brzo uče anticipirati ili pak uočavaju pogreške kada partner ne slijedi ispravnu očekivanu proceduru”.

Robot je testiran u različitim scenarijima. U jednom od njih povjerena mu je uloga učitelja i voditelja ljudskog partnera. U drugom su oboje djelovali na istoj razini.

„Željeli smo vidjeti hoće li robot znati što treba učiniti bez da mu se to kaže”, objasnio je Erlhagen.

Roboti su također programirani da se nose s mogućim pogreškama partnera te da traže pojašnjenja kada njihove namjere nisu jasne.

Jutarnji

Leave a Reply