U jednoj provokativnoj teoriji, tim sa Univerziteta Stanford tvrdi da gubimo intelektualne i emotivne sposobnosti jer je zapetljana mreža gena koja nas obdaruje snagom mozga, posebno podložna mutacijama. Te mutacije, tvrde, mozak prilagođavaju uvjetima društva u kojem živimo, prenio je Daily Mail.
A uvjeti modernog društva u kojem živimo su takvi da nam za preživljavanje više ne treba onoliko inteligencije koliko je čovjeku trebalo prije nekoliko hiljada godina.
‘Razvoj naših intelektualnih sposobnosti i optimizacija hiljada gena vezanih za inteligenciju vjerovatno su se dogodili u relativno neverbalnim, disperzivnim grupama ljudi, čak i prije nego su naši preci stigli iz Afrike’, rekla je dr. Gerald Crabtree, vodeća autorica izvještaja objavljenog u časopisu ‘Cell Press journal Trends in Genetics’.
U takvom je okruženju inteligencija bila važna za preživljavanje. Međutim, kako su se mijenjali društveni uvjeti, vjerovatno je da smo polako počeli gubiti inteligenciju, tvrde istraživači.
Kako prenosi dnevnik.hr, temeljene na izračunima učestalosti s kojima se pojavljuju štetne mutacije u ljudskom genomu i pretpostavka da je za intelektualnu sposobnost potrebno 2.000 do 5.000 gena, dr. Crabtree procjenjuje da smo svi unutar 3.000 godine, odnosno oko 120 generacija, pretrpjeli dvije ili manje mutacija štetnih za našu intelektualnu ili emotivnu stabilnost.
(Vijesti.ba)
