Hrvati u RS politički marginalizovani
Na području Bosne i Hercegovine koje se od Daytonskog sporazuma zove Republika Srpska (RS), prema popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo je 180 hiljada Hrvata. Broj građana hrvatske nacionalnosti u RS proteklih je godina dramatično smanjen.
Evidencija katoličke crkve operiše s brojem od 11 hiljada Hrvata koji stalno žive u ovom entitetu, a njih 18 hiljada izvadilo je CIPS-ova dokumenta.
Nekadašnji potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Ivan Tomljenović izjavio je za agenciju Anadolija da će popis stanovništva u BiH, koji će biti proveden naredne godine, pokazati da je provedba Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma potpuno zakazala i da su Hrvati u Republici Srpskoj svedeni na nacionalnu manjinu.
Tomljenovićevu tvrdnju potkrepljuju i podaci s ovogodišnjih lokalnih izbora prema kojima će građani hrvatske nacionalnosti ostati bez svojih zastupnika u većini opština u RS, a u nekima će imati neznatan broj odbornika.
U Banjaluci, od predratnih 29 hiljada, danas živi oko pet hiljada Hrvata, ali ni oni nisu pokazali na ovim, kao što je to bio slučaj ni na prošlim lokalnim izborima, zainteresovanost da izađu na izbore i svoj glas daju nekoj od stranaka s hrvatskim predznakom.
„Sve hrvatske stranke nisu bile u stanju da se prije izbora dogovore o zajedničkom nastupu na izborima pa time i animiraju građane da glasaju. Zato se i desilo da nijedna stranka nije uspjela skupiti tri hiljade glasova koliko je u Banjaluci bilo potrebno da bi se prešao izborni cenzus i osvojilo barem jedno odborničko mjesto“, kazao je Tomljenović, koji je kao predstavnik HNS – NHI bio kandidat za odbornika na zajedničkoj listi koalicije za Banjaluku (SDA, SBiH, HNS – NHI).
Umjesto dogovora, ističe Tomljenović, odnos između hrvatskih stranaka obilježili su sukobi, što je HNS- NHI i opredijelilo da zajedno s probosanskim strankama pokuša ući i skupštinu Grada Banjaluka.
„Nažalost, to nam je zamjereno, a prema podacima koje imamo i Hrvati registrovani u inostranstvu zbog toga nisu glasali“, istako je Tomljenović.
Sugovornik Anadolije navodi da je za ovakvo stanje „najodgovornije ponašanje rukovodstvo HDZ BiH“. „Njih isključivo zanima da se teritorijalno i politički zaokruže na području Hercegovine i u potpunosti su digli ruke i od Srednje Bosne i Posavine u kojoj su Hrvati bili većinski narod do 1992. godine“, podvukao je Tomljenović.
Visoki funkcioner HDZ BiH i ministar za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS Davor Čordaš saglasan je da nemogućnost dogovora hrvatskih stranaka kao posljedicu ima veliku apstinenciju, ionako malog broja Hrvata u RS, i njihovu nezastupljenost u lokalnim skupštinama. Čordaš za takvo stanje optužuje HNS – NHI.
„Oni su interesna organizacija čiji predstavnici žive u Hrvatskoj, a RS im služi za politički biznis i nije im ni stalo do Hrvata ovdje, pa zato i nisu spremni na bilo kakve dogovore“, istakao je Čordaš u izjavi za agenciju Anadolija.
Iako se za glasanje putem pošte na ovim izborima registrovalo samo sedam hiljada Hrvata, Čordaš je istakao su u HDZ-u zadovoljni rezultatima koje su postigli na području Posavine.
„Umjesto pet odbornika koliko smo imali 2008. godine, kada smo u koaliciji s drugim hrvatskim stranka izašli na izbore, prema do sada prebrojanim glasovima imat ćemo između šest i 11odbornika u Derventi, Brodu, Vukosavlju, Modriči, Kotor Varošu, a otvara nam se prostor i za odborničko mjesto u Doboju“, izjavio je Čordaš.
Navodeći da je niz faktora rezultirao malim brojem Hrvata koji su se vratili na područje RS, Čordaš je istakao da na ruku hrvatskim strankama ne ide ni Izborni zakon, koji za glasanje putem pošte predviđa registraciju za svake izbore.
„Kada su ljudi jednom izvadili CIPS-ove isprave, trebali bi biti uvedeni u stalni birački spisak i time bi se pojednostavilo njihovo glasanje“, naglasio je Čordaš.
Bivši potpredsjednik RS Ivan Tomljenović poručio je da se jednakopravnost konstitutivnih naroda, u smislu njihove participacije u lokalnoj vlasti, mora regulisati zakonom.
„Na isti način na koji su zaštićeni pripadnici nacionalnih manjina, i predstavnicima Bošnjaka i Hrvata mora se, bez uslovljavanja izbornim cenzusom, omogućiti da imaju svoje predstavnike u lokalnim skupštinama. Bez toga, već sada uspostavljena diskriminacija samo će se nastaviti“, zaključio je Tomljenović u izjavi za agenciju Anadolija.
(aacomtr)