Bošnjaci danas biraju novog reisu-l-ulemu
Izborno tijelo kojeg čine 374 člana na današnjem zasjedanju u Sarajevu izabrat će novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH).
Tako će, poslije dvije decenije djelovanja dr. Mustafe ef. Cerića, Bošnjaci dobiti novog duhovnog poglavara. Bit će to prvi vjerski lider ovog naroda izabran u slobodnoj BiH. Članovi izbornog tijela birat će između tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovića, travničkog muftije Nusreta ef. Abdibegovića i sarajevskog muftije Huseina ef. Smajića.
Predsjednik Sabora IZBiH Safet Softić izjavio je za agenciju Anadolija da pripreme zasjedanja izbornog tijela traju bez problema i da je sve spremno za izbor novog reisu-l-uleme. Zasjedanje počinje u 14 sati, a održat će se u novoobnovljenoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
“Do sada, zaista, nemam nikakvih primjedbi. Sve je proteklo dostojanstveno, u duhu Šerijata i normativnih akata IZBiH. Nadam se da će i zasjedanje izbornog tijela proteći ozbiljno i dostojanstveno. Želim se zahvaliti svim kandidatima, pored ovih između kojih će se danas birati, i onima koji su bili kandidirani ili su bili potencijalni kandidati, pa su odustali. Svi su dali svoj doprinos da izborni proces prođe dostojanstveno”, rekao je Softić za AA.
Inače, izborno tijelo čine sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa.
Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je 13 poglavar Islamske zajednice u BiH. Islamska zajednica uspostavljena je u teškim vremenima za Bošnjake poslije Berlinskog kongresa 1878. godine. Pod pritiskom okupacione vlasti Austro-Ugarske monarhije prekinute su veze Bošnjaka sa Šejhu-l-islamom u Istanbulu, iako je na Berlinskom kongresu bilo dogovoreno suprotno.
Tako se nametnula potreba formiranja autonomne nacionalne Islamske zajednice u BiH.
Prvi reisu-l-ulema izabran je na dužnost prije tačno 130 godina, 1882. godine. Bio je to Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović i tu dužnost je obavljao do 1893. godine. Naslijedio ga je Mehmed Teufik ef. Azabagić, koji je vodio zajednicu do 1909. godine.
Na vrhuncu borbe za vjersko-prosvjetnu automomiju Bošnjaka, koja je započela u Mostaru, dvije godine je na dužnosti reisu-l-uleme bio Hafiz Sulejman ef. Šarac rodom iz Stoca. Uglednog alima, kojeg je izabrao bošnjački narod, austrougarske vlasti su se bojale, pa je 1912. godine od njega iznuđena ostavka.
Čuveni reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin ef. Čaušević na tu dužnost je stupio 1913. godine i na njoj bio sve do 1930. godine.
Njegov mandat je obilježila hrabra borba za ravnopravnost Bošnjaka i islama s ostalim narodima i vjerama unutar, najprije, Austro-Ugarske monarhije, a kasnije i nove države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Period je to tokom kojeg su Bošnjaci proganjani i kada su izvršeni brojni zločini nad muslimanskim stanovništvom diljem tadašnje države. Čaušević se snažno suprotstavio pritiscima iz Beograda da bude ukinuta vjersko-prosvjetna autonomija muslimana. Na koncu, pod pritiscima je morao otići u mirovinu.
Na dužnosti reisu-l-uleme još su bili hafiz Ibrahim ef. Maglajlić (1930.-1936), Fehim ef. Spaho (1938-1942.), Salih Safvet Bašić (1942 – 1947.),Ibrahim ef. Fejić (1947-1957.), Sulejman ef. Kemura (1957-1975.), Naim ef. Hadžiabdić (1975-1987), hafiz Husein ef. Mujić (1987-1989), Jakub ef. Selimoski (1991-1993), te reis dr. Mustafa ef. Cerić (1993.-2012.).
(aacomtr)
