ʻGornji horizontiʼ – najveća ekološka katastrofa JI Evrope
U bašči Kuće međunarodnog razgovora i pomirenja u Stocu sinoć je održana javna rasprava na temu “Opstanak Stoca i projekat ʻGornji horizontiʼ.
Raspravu su organizirali Forum mladih Stolac i Udruženje “Obnova građanskog povjerenja”, a u saradnji s Međunarodnim forumom Bosna, dok su uvodničari bili stručnjaci za pitanja krša i ekologije dr. Dalibor Ballian, dr. Ivo Lučić i g. Amir Variščić. Također, učešće su uzeli predstavnici federalne i lokalnih vlasti, kao i aktivisti na polju zaštite okoliša iz BiH i Hrvatske.
Projekt „Gornji horiztonti“, kako je upozoreno sa skupa, predstavlja najveću prijetnju opstanku ne samo flore i faune na ugroženim područjima sliva rijeke Neretve, nego i ljudskih naseobina na ovim područjima, od Mostara do Jadrana.
„Predstavljeni su brojni dokumenti i rezultati provedenih naučnih istraživanja koji potvrđuju iznimnu štetnost projekta po ekosustave južne BiH i Hrvatske. Naglašeno je da štetne efekte nije moguće sanirati ili anulirati nikakvim tehničkim intervencijama, što pokazuju dosadašnja iskustva u realizaciji ovog i drugih sličnih projekata“, ističu u Foumu mladih Stolac.
Iz Federalnog ministarstva turizma i okoliša potvrdili su da su dali negativno mišljenje na navedeni projekt. Najavili su pokretanje sudskih postupaka protiv odgovornih iz Republike Srpske.
Iskazana je spremnost na šire djelovanje kako bi se zaustavila realizacija projekta „Gornji horizonti“ kao „izvjesnog uzročnika najveće ekološke katastrofe u jugoistočnoj Evropi„.
Osuđeni su postupci Vlade Republike Hrvatske koja je potpisivanjem sporazuma s
vlasti iz Republike Srpske iskazala „zapanjujuću nebrigu i ignorantski odnos kako prema iznimno vrijednom i unikatnom ekosustavu ovog područja, ali i sudbini stanovništva nastanjenog na projektom ugroženim područjima jugoistočne BiH i južne Hrvatske„.
Veći broj govornika je iskazao stav da postupci Vlade Republike Hrvatske ukazuju na nepostojanje svijesti o dugoročnim interesima stanovništva.
Praktično žrtvovanje krajnjeg juga Hrvatske – Opuzena, Metkovića i drugih
Mjesta zbog osiguranja komfornog statusa Dubrovnika, protumačeno je kao kratkovidno i dugoročno štetno.
Kritike su upućene i drugim institucijama u oblasti energetike u BiH i Hrvatskoj koje u utrci za profitom pokazuju malo brige i interesa za očuvanjem autohtonih ekosustava.
(aacomtr)