Pšenica sve skuplja, potrošači mogu očekivati udar
Cijene pšenice vrtoglavo rastu i poskupljenje će pogoditi prije svega proizvođače, ali i potrošače, kazao je Alija Šabanović, direktor Žitozajednice BiH.
Cijena pšenice na Produktnoj berzi u Novom Sadu prošle sedmice je bila 460 KM po toni, u Hrvatskoj je cijena bila 430 KM, 502 u Mađarskoj, 505 u Velikoj Britaniji, u Njemačkoj 520, a u Francuskoj 544 KM po toni.
– Cijene su zabrinjavajuće, ali još jedan razlog za brigu je to što velike multinacionalne kompanije
od trgovaca u regionu kupuju sve raspoložive količine pšenice. Tako su u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko dana otkupile 300.000 tona pšenice, što iznosi 60 posto tržišnih viškova Hrvatske.
– U zemljama regije hrane neće nestati, a i robne rezerve su se opskrbile da djeluju kad vide da cijene drastično rastu. No, u BiH nije takav slučaj. Za razliku od mlinova u Srbiji i Hrvatskoj, naši mlinovi nisu mogli direktno od proizvođača nabaviti pšenicu, a i robne rezerve su po običaju prazne, kaže Šabanović, piše Oslobođenje.
Ekonomski položaj velikih prerađivača pšenice i pekara, prema njegovim riječima, iz godine u godinu se pogoršava.
– Čak i mlinari u Srbiji i Hrvatskoj melju gubitke. Naši mlinovi će biti u još težoj poziciji nego ranijih godina iz još jednog razloga, a to je da mlinovi u susjednim zemljama imaju mogućnost kupiti pšenicu direktno od proizvođača, dok naši to ne mogu raditi nego moraju kupovati od trgovaca. Naši mlinari bi pšenicu direktno od proizvođača mogli kupiti jedino u BiH, ali naše pšenice je malo, ove godine je otkupljeno tek 10.000 tona”, kazao je Šabanović.
Osim toga, naši mlinovi nemaju obrtnih sredstava da otkupe dovoljne količine pšenice za ovu godinu, za sada je sa mo jedan mlin u BiH nabavio 40 posto svojih godišnjih potreba.
“Cijene brašna i kruha će zavisti od trenutačnih isporuka, a ne od dugoročnih kretanja”, rekao je direktor Žitozajednice.
On je upozorio na to da veliki pekari dolaze u sve težu situaciju.
Njihovo učešće u proizvodnji hljeba prošle godine bilo je 12 posto, sada profitiraju mali pekari koji nisu u sistemu poreza na dodanu vrije dnost (PDV), tako da se povećava procent sivog
tržišta sa 55 na 57 posto.
(indikatorba)