Novi istraživači svemira
Stari partneri u svemirskim istraživanjima, evropska i američka svemirska agencija (ESA i NASA) objavile su planove o suradnji na području međuplanetarnih misija prema Marsu i Merkuru. Evropski BepiColombo treba poletjeti 2013. godine ka najmanjoj i pakleno toploj planeti našeg planetarnog sistema – Merkuru. ExoMars će tri godine nakon krenuti put Marsa.
Iako je riječ o evropskim letjelicama na njima će se naći japanski i ruski te američki instrumenti. Prema riječima Jima Green iz NASA-e, amerikanci će na BepiColombo postaviti sistem “Strofio”. Radi se o instrumentu koji će odrediti masu i sastav atoma i molekula koji “slobodno lutaju” nad površinom Merkura i predstavljaju njegovu iznimno rijetku atmosferu. Na taj način saznati ćemo više i o samoj površini Merkura, obzirom da ti atomi najvjerojatnije potiču s površine planete.
Ovaj instrument predstavlja samo dio serije instrumenata talijanske svemirske agencije koji će biti postavljeni na letjelicu. Sama misija podrazumijeva zapravo dvije letjelice. Jednu gradi Japan i ona je namijenjena za proučavanje magnetnog polja planete, a ESA radi drugu i njena je namjena direktno proučavanje samog Merkura. Letjelica će biti lansirana ruskom raketom, a njena je ukupna masa preko 2300 kilograma. Na svoje odredište stići će šest godina nakon lansiranja. Planirano je da bude operativna jednu do dvije godine.
Što se tiče misije na Mars, ExoMars će predstavljati letjelicu u Marsovoj orbiti od koje će se odvojiti modul te spustiti na Marsovo tlo. Lansiranje misije je nedavno odgođeno, a tako dobiveno vrijeme Europljani planiraju iskoristiti za mnogobrojna poboljšanja i nadogradnje osnovnog koncepta misije.
Tako će se na Marsu naći rover sličnih karakteristika kao sadašnji američki Spirit i Opportunity, ali ovaj put primarni cilj nisu geološka istraživanja – već potraga za životom. Prema sada dostupnim informacijama vrlo je vjerojatno da će pored rovera, na pristanišnom dijelu biti izgrađen i opremljen i lender – nepokretna znanstveno-istraživačka stanica.
Za ExoMars amerikanci će izgraditi radio predajnik (LaRa, Lander Radio-Science) koji će koristiti Nasinu mrežu radio teleskopa (Deep Space Network) da prati tok misije i vrši dvosmjernu komunikaciju sa Zemljom. Prikupljeni podaci preko lendera emitirati će se na Zemlju te će znanstvenici, između ostalog, vršiti precizna mjerenja i analize promjena u dužini Marsovog dana. Ovi će podaci poslužiti da se bolje upozna unutrašnja struktura Marsa i utvrdi i veličina njegovog jezgra te je li ono potpuno kruti ili bar djelomice istopljeno. ExoMars će na svoju višegodišnju misiju krenuti u junu 2016. s raketodroma u francuskoj Gvajani. Raketa nosač i ovog će puta biti Ruska. Put do marsa trajati će desetak mjeseci.
Planirano je da orbiter oko planete radi možda čak i desetak godina, lenderu je životni vijek predviđen na šest godina, a roveru na šest mjeseci. Iskustva s američkim roverima daju nadu kako će i europski rover preživjeti na Marsu znatno duže.
Izvor: barkun.hr