Kampanju protiv Štefice Galić predvodi zloglasni general HVO-a
Faruk Vele
Brutalnu kampanju protivŠtefice Galić, urednice portala Tacno.net i supruge pokojnog Nedjeljka Galića – Neđe, koja je prošle sedmice i fizički napadnuta zbog prikazivanja filma “Neđo od Ljubuškog”, filma koji govori o spašavanju civila bošnjačke nacionalnosti od zatočenja u logoru “Heliodrom”, predvodi general-pukovnik Željko Šiljeg.
Ovaj slučaj izazvao je veliku pažnju javnosti u BiH i regionu.
Šiljeg, inače, bivši zapovjednik Operativne zone Tomislavgrad Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i hrvatske tajne službe SNS, nakon dužeg odsustvovanja, ponovo se u javnosti pojavio na skupu “Istina od Ljubuškog”, koji je održan na središnjem Trgu domovinske zahvalnosti u Ljubuškom.
Šiljeg je tada kazao da su “svi povrijeđeni zbog neistine, zbog laži i lažnog svjetla u kojem su tendenciozno prikazani ljubuški Hrvati, kao fašisti, nacisti, zlotvori, zvijeri”.
“Ljubuški nikada i nikome nije uskraćivao pravo na drugačije mišljenje i življenje, ali Ljubuški i Ljubušake, Hrvate i Hercegovce, vrijeđaju lažne etikete, neistine, blaćenja zato je bilo i za očekivati reakciju s jedne strane, a s druge strane poručujemo – organizirat ćemo okrugli stol ili javnu tribinu o istini, pravdi, životu i suživotu, čovjekoljublju, domoljublju, bogoljublju na koju pozivao i Svetlanu Broz”, kazao je general Šiljeg.
No, kod lokalnih medija ostalo je neprimijećeno da je skup predvodio upravo general Šiljeg, iako je njegovo ime nebrojeno puta spominjano na suđenju Jadranku Prliću i ostalim optuženima iz vojno-političkog vrha takozvane “Herceg-Bosne”, a koji se terete za ratne zločine nad Bošnjacima u Hercegovini, te srednjoj Bosni. Šiljeg je spominjan upravo u kontekstu napada na jedinice Armije Republike BiH, odnosno Bošnjake.
Šiljeg će, naime, a što je u više navrata konstatirano i u Haškom tribunalu, ostati upamćen kao čovjek koji je 13. januara 1993. postavio ultimatum Armiji RBiH u Gornjem Vakufu “da se razoruža i stavi pod kontrolu HVO-a”, pozivajući se na “Odluku HVO-a o ustrojstvu provincija”.
Armija RBiH nije prihvatila ultimatum, pa su hrvatske jedinice započele s etničkim čišćenjem gradskih dijelova u kojima su Hrvati bili većina, te u selima Bistrica, Uzričje, Duša, Ždrimci i Hrasnica, a Gornji Vakuf se našao pod strašnom opsadom.
Šiljeg je potpisao brojna naređenja o napadanju na Armiju BiH, čija su žrtva najčešće bili civili. Prema jednom od dokumenata prezentiranih u Haškom tribunalu, zapovjednik HVO-a Željko Šiljeg je 22. juna 1993. godine naložio brigadi “Herceg Stjepan” da “zatraži otvaranje vatre po Konjicu i Čelebićima”. Sličnih naredbi je još mnogo.
Na ulogu generala Šiljega podsjetio je ratni reporter iz Gornjeg Vakufa Akif Agić. On je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) istakao da je Šiljeg odgovoran za veliko zlo nad Bošnjacima.
“On je po zapovjednoj odgovornosti kriv za stradanje Bošnjaka Prozora u oktobru 1992. godine. U januaru 1993. godine je dao ultimatum jedinicama Armije RBiH da se moraju podčiniti HVO-u u Gornjem Vakufu ili će u protivnom svojim
tenkovima poravnati gradsku jezgru Gornjeg Vakufa. Ultimatum je dao u
prisustvu zapovjednika snaga UN-a u Gornjem Vakufu, koji je bio iznenađen drskošću Šiljega. Armija se nije podčinila, pa je Šiljeg, zaista, teškom artiljerijom razorio i popalio gradsku jezgru. Kao zapovjednik odgovoran je i što su tenkovi HVO-a iz neposredne blizine u selu Duša kod Gornjeg Vakufa 1993. godine ubili civile, među kojima su bila i djeca. Uz ostalo, njegovi bojovnici su 2. avgusta 1993. godine koristili Bošnjake u živom štitu”, kazao je Agić za AA.
Agić se pita kako takva osoba, koja je uistinu morala odgovarati za ratne zločine, danas ima pravo držati moralne prodike bilo kome, a posebno porodici Galić koja je spašavala Bošnjake?
O ulozi Željka Šiljega u ratu u BiH u Haškom tribunalu je svjedočio i bivši oficir britanske armije Christopher Beese.
On je u junu 2006. godine u Haškom tribunalu opisao kako je od Šiljega zatražio objašnjenje “zašto i uprkos postignutom sporazumu zarobljeni Muslimani još nisu pušteni”, a “bošnjačko stanovništvo sela oko Prozora i dalje izloženo granatiranju”. Šiljeg je tada odgovorio da je on tu “kao branilac Zapada u borbi sa Istokom”, te da je situacija u BiH “slična stanju u Jermeniji i Gruziji”.
Inače, Šiljeg je oficir Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tokom 1987. godine je predvodio Vojnu policiju u obračunu s “albanskim separatistima”.
Prve ratne dane dočekao je u kasarni JNA u Kninu, odakle je Ratko Mladić davao naredbe za granatiranje hrvatskih gradova. Ratko Mladić je, kako su svojevremeno pisali hrvatski mediji, Šiljegov vjenčanin kum!
(aacomtr)