11. juli u Srebrenici bez političkih govora
Pripremljeni tabuti i iskopani mezari za 519 žrtava genocida koji će biti sahranjeni na 17. godišnjicu genocida
U Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica počelo je kopanje grobnih mjesta za ukop 520 žrtava genocida, koliko će ih 11. jula biti sahranjeno u mezarju u Potočarima. Tabuti sa posmrtnim ostacima 520 tijela pripremljeni su u objektu Gradskih grobalja Visoko i 9. jula će iz Visokog preko Sarajeva biti dopremljeni u Potočare.
Do sada je, nakon ekshumacija iz masovnih grobnica i identifikacija DNK metodom, ukopano 5.137 ubijenih Bošnjaka.
Pripreme za obilježavanje 17. godišnjice genocida privode se kraju, izjavio je za agenciju Anadolija predsjednik Organizacionog odbora Ćamil Duraković. Istakao je da se 11. jula u Potočarima očekuje dolazak više od 30.000 preživjelih Srebreničana, ali ljudi iz drugih krajeva BiH i svijeta. Neće biti političkih govora, ali neće biti ni zabrane dolaska domaćim i međunarodnim zvaničnicima.
“Imali smo sjednicu Organizacionog odbora i donijeli smo takvu odluku. Već je usvojen konačni program manifestacije. Ono što je specifično za ovu godinu je da nema nikakvih političkih i diplomatskih govora”.
Zabrana političkih govora donijeta je na zahtjev porodica žrtava.
“Ova promjena u komemorativnom dijelu je uslijedila kao revolt porodica preživjelih zbog onoga šta se dešavalo ove godine, uključujući i ignorisanje izmjene izbornog zakona. Čak je bilo i inicijativa od strane udruženja porodica žrtava genocida da u potpunosti bude zabranjen dolazak stranim ambasadorima i domaćim političarima u Memorijalni centar Potočari. Na kraju smo postigli kompromis da svakome ko želi doći u Srebrenicu poželimo dobrodošlicu, ali da niko neće moći održati nikakve političke govore. Znači, bit će komemorativni dio kada će biti položeno cvijeće i odavanje počasti žrtvama genocida”, najavio je Duraković.
Obilježavanje 17. godišnjice genocida imat će, prije svega, vjerski karakter.
Osim Ćamila Durakovića, kao organizatora i domaćina, govor će održati vrhovni rabin američke jevrejske zajednice Artur Šnajer, jordanski princ Hasan Talal i poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
Dolazak u Srebrenicu 11. jula, osim rabina Šnajera i princa Talala, potvrdili su premijer Hrvatske Zoran Milanović, zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag i većina ambasadora akreditiranih u Sarajevu. Još je nepoznato da li će se pojaviti dužnosnici iz Srbije. Izvjesno je da će se u Potočarima pojaviti članice nevladine organizacije Žene u crnom koje svake godine dolaze na komemoraciju i daju podršku majkama Srebrenice”.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 17. godišnjice genocida Ćamil Duraković naglasio je da su riješeni svi sigurnosni detalji. “Jučer sam imao sastanak sa direktorom Policije RS Gojkom Vasićem i sa direktorom Agencije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzom Selimovićem. Taj sigurnosi dio je kompletiran i oni su mi poručili da neće biti nikakvih problema koji bi ugrozili samu organizaciju obilježavanja 17. godišnjice genocida”, izjavio je Duraković.
Organizacija “Marša mira” koji počinje u nedjelju 08. jula odvija se prema planu. Očekuje se da će u pješačkom pohodu dugom 85 kilometara, od Nezuka do Potočara, učestvovati između pet i sedam hiljada ljudi iz BiH i inostranstva. Dolazak učesnika „Marša mira“ u Memorijalni centar Potočari očekuje se nakon tri dana hoda.
Marš mira – putem smrti do slobode, protestni je pohod otvorenog karaktera, sa međunarodnim učešćem, koji se odvija mapiranom trasom sličnoj onoj kojom su 1995. godine Bošnjaci iz “sigurnosne zone” Srebrenica pokušali da, nakon njenog pada u ruke Vojske Republike Srpske, dopru do slobodne teritorije pod kontrolom 2. korpusa Armije RBiH.
Napominjući da očekuje dolazak velikog broja ljudi iz Turske na dženazu i komemoraciju u Potočarima, Duraković je pohvalio ulogu ove zemlje u Vijeću za implementaciju mira (PIK), kada je jedino turski ambasador podržao ideju da se svim Srebreničanima omogući da glasaju prema popisu iz 1991. godine, kao što je bio slučaj na izborima 2008.
“Turska je zemlja koja je bila različita od ostalih zemalja PIK-a. Jedina se suprostavila ideji da se ne mijenja izborni zakon u vezi sa Srebrenicom. Međutim, njen glas nije bio dovoljan da ubijedi ostatak međunarodne zajednice. Porodice žrtava genocida i preživjeli znaju kakve napre Turska čini za pravdu u Srebrenici i zato Turska zaslužuje posebno mjesto kod nas. I to je možda jedina iskrena zemlja kad su u pitanju žrtve genocida u Srebrenici. Oni svojim primjerom pokazuju da su svjesni težine genocida u Srebrenici”, ocijenio je Duraković.
(Anadolija)