Litvanija: Nadamo se da će BiH podržati nas, a ne Jeremića

… Čekoulisa za predsjednika GS.

Odmjeren pristup

Čekoulis i srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić su kandidati za ovu poziciju, koja je ove godine pripala zemljama istočne Evrope. Prema pravilima, ako zemlje regiona ne postignu jednoglasan dogovor, onda predsjednika biraju svi članovi Skupštine UN-a prostom većinom. Pozicija se rotira između pet svjetskih grupa, a mandat traje godinu.

Jeste li razgovarali s predstavnicima bh. vlasti o kandidaturi Vašeg predstavnika?

– Razgovarali smo s predstavnicima svih zemalja istočne Evrope, uključujući vlasti BiH, kako u Njujorku tako i u glavnim gradovima država. Nadamo se da će BiH podržati našeg kandidata, ali ćemo poštovati svaku odluku koju donesete.

Zbog čega bismo trebali dati glas litvanskom kandidatu?

– Litvanija je još 2004. informirala članove istočnoevropske grupe da će podnijeti kandidaturu. Srbija je to učinila sedam godina kasnije i samo nekoliko mjeseci prije konačnog izbora, što nije u skladu s praksom koja je uspostavljena otkad je grupa prvi put bila na ovoj poziciji 1967.

Vjerujemo da imamo mnogo toga da podijelimo s međunarodnom zajednicom, na prvom mjestu naš izbalansiran i odmjeren pristup stvarima i našu posvećenost miru. Mi smo prije 22 godine povratili nezavisnost na miran, nenasilan način, i za kratak period uspjeli smo riješiti otvorena pitanja sa svojim susjedima. Litvanija nikada nikome nije prijetila, mi insistiramo na politici dobrog susjedstva.

Zbog čega je Čekoulis pravi čovjek za ovu poziciju?

– Naš kandidat je uspješan diplomata s profesionalnim iskustvom dužim od 30 godina. On je stručan i strpljiv, daje prednost dogovoru i kompromisu, a radi uvijek za zajednički interes. Treba imati na umu da on govori četiri od šest zvaničnih jezika UN-a. Iako formalni uvjeti za kandidate za ovu poziciju ne postoje, tu su neki neformalni kriteriji.

Slične situacije

Zbog čega smatrate da je kandidatura Beograda loš potez?

– Smatramo da nije dobro odbijanje Srbije da ovo pitanje ostane unutar istočnoevropske grupe. Uobičajeno je da se predsjednik Skupštine UN-a bira aklamacijom (jednoglasnom odlukom zemalja članica grupe, op. a.). Srbija odbija da se održi tzv. indikativno glasanje, kako bi se vidjelo koji kandidat ima veću podršku istočnoevropske grupe. Na taj način su riješene slične situacije u drugim grupama. Razočarani smo što se ovom regionu ne dozvoljava da upotrijebi metod koji se pokazao uspješnim u drugim grupama.

Mnogi smatraju da će Jeremić u Skupštini, zapravo, provoditi ruske ciljeve. Vaš komentar?

– Odmah nakon što je Jeremić najavio kandidaturu, ruski predstavnik u UN-u Vitalij Čurkin pozdravio ju je i podržao, naglašavajući da će Jeremić “prodrmati Generalnu skupštinu”. Radije se ne bih upuštala u špekulacije o tome šta je time mislio. Smatramo da Skupštini UN-a ne treba “prodrmavanje” i, de facto, stavljanje veta tamo gdje mu nije mjesto, već više saradnje, uključivosti i transparentnosti u pristupu suštinskim pitanjima.

Pomoć Srbiji

– BiH može uvijek računati na prijateljstvo Litvanije. Mi čvrsto podržavamo proširenje EU, a pomagali smo balkanskim zemljama, uključujući Srbiju, kroz projekte tehničke kooperacije, da se pripreme za članstvo u EU – ističe naša sagovornica.

Pravo većine demokratski princip

Zbog čega je bitno da se postigne dogovor unutar grupe?

– To je važno jer mi tvrdimo da smo demokratske zemlje. Kao takve, ne možemo ingnorirati jedan od osnovih principa demokratije, a to je pravo većine. Spremnost na kompromis je osnova za funkcioniranje bilo koje institucije ili tijela, i mi smo tužni zbog činjenice da Srbija, naš budući partner u Evropskoj uniji, to, čini se, ignorira.  

(Vijesti.ba)