Rješenja za mnoge probleme BiH jeste u članstvu u EU

“Dok god taj princip bude važio, sigurno će postojati i EU. Naravno, nije sve uvijek blistavo i sjajno. Imate trenutke krize, kao što je sad ova koja će možda dovesti do toga da se neke institucije preoblikuju, a neke politike redefinišu. Ali ne vidim nijednu ozbiljnu prijetnju koja bi dovela do raspada EU”, rekao je Davidi.

NN: Neki političari kažu da će koordinacioni mehanizam, o kojem se toliko govori, biti uslov za kandidaturu BiH u EU. Da li je to tačno?

DAVIDI: Ne radi se ovdje o uslovljavanju. Problem je vrlo jednostavan. Ako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupio na snagu, BiH će podnijeti aplikaciju, a onda će početi proces koji počinje sa upitnikom. To će biti prvi test koji će pokazati hoće li odgovori biti zadovoljavajući, konsistentni i imati potrebno značenje. Iz toga se već vidi da će vam za te odgovore trebati jedna adresa. Praktično trebate mehanizam, jer ne znam kako biste drugačije mogli odgovoriti na pitanja iz upitnika koji ima mnogo pitanja iz mnogo oblasti.

NN: Postoji li šansa da BiH do kraja godine postane kandidat?

DAVIDI: Mislim da bi to bilo jako teško, ne iz političkih razloga, nego čisto tehničkih. Još čekamo SSP da stupi na snagu. Onda imamo proceduru aplikacije. Tada će Savjet EU uzeti aplikaciju u razmatranje i od Komisije EU tražiti mišljenje o stepenu spremnosti zemlje da postane kandidat. To će uzeti dosta vremena.

NN: Zbog svih tih razloga, nama će trebati taj mehanizam koordinacije da bismo mogli biti kandidat za EU?

DAVIDI: Praktično gledano, u pravu ste. Ali to nije pitanje uslovljavanja.

NN: Jeste li optimista da bi na sastanku šestorke kod Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, moglo biti dogovora u vezi sa slučajem “Sejdić i Finci”?

DAVIDI: Nadam se da će biti tako. Znam da se vode razgovori i na bilateralnom nivou. Politički lideri razgovaraju i pozicije su donekle jasnije i bliže, koliko ja shvatam. Mislim da se sada radi tek o finom podešavanju tehničkih detalja.

NN: Postoje primjedbe da bi ovakav budžet BiH mogao oslabiti državu BiH. Vi ste ekonomista. Smatrate li Vi da je to tako?

DAVIDI: Ovaj budžet bi trebalo izanalizirati veoma detaljno. Mislim da je sada rano da se donese čvrst zaključak o tome da li je baš svaka institucija dobila dovoljno novca. Mislim da je važno nekoliko stvari. Prvo, već smo dobro ušli u 2012. godinu, pa mislim da ima određenog prostora za fleksibilnost za preraspodjelu novca. Takođe, mislim da je važno novac staviti u službu fiskalne konsolidacije i fiskalne discipline, kao što rade mnoge zemlje. Mi smo predložili i entitetskim i državnim vlastima da izanaliziraju različite prijedloge budžeta i povedu dijalog o tome.

NN: Prošlo je nešto više od godinu dana od čuvenih martovskih zaključaka Savjeta EU o sankcijama za političare, mogućem izmještanju OHR-a iz BiH i spajanju EUSR-a i Delegacije EU. Neki kažu da ovi zaključci nisu donijeli puno toga, posebno spajanje EUSR-a i Delegacije EU. Šta Vi mislite?

DAVIDI: Spajanje je proces koji smo pripremali veoma dugo i u političkom i u tehničkom smislu. Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i EUSR-a, stigao je u septembru, tako da smo imali šest mjeseci da se pripremimo. Spajanje se nije desilo odjednom. Zemlje članice su imale određena očekivanja o tome, i mislim da postoji dosta odobravanja na način kako je cijeli proces urađen. Mislim da smo postigli mnogo više koordinacije i komunikacije. Na lokalnom nivou ovdje u Sarajevu ima više organizacije i kontinuiranog dijaloga. U svjetlu političke uloge, mislim da je spajanje doprinijelo većoj vidljivosti EU u BiH. Ako bismo sudili prema stavu koji politički predstavnici imaju prema našoj instituciji, možemo biti zadovoljni. Ne znam kakva ljudi imaju očekivanja. Možda ima onih koji misle da bismo mi trebali raditi drugačije. Ali naš način je to da puno odgovornosti prebacimo lokalnim institucijama i političkim akterima.

NN: A sankcije?

DAVIDI: Sankcije su nešto što postoji kao mogućnost. Ali jasno je da mi ne želimo nametati rješenja. Želimo da dođemo bliže rješenjima na način da procesi idu preko lokalnih političara. To ništa ne može zamijeniti.

NN: Koji je taj trenutak u našim pregovorima sa EU kada će biti sasvim jasno da je OHR postao prepreka na putu ka članstvu?

DAVIDI: Ne znam da li je “prepreka” pravi izraz. Država koja želi da bude članica EU mora preuzeti punu odgovornost za evropski put. Svi procesi koji u tom pogledu moraju biti sprovedeni ne mogu biti delegirani trećoj strani. Jasno je iz toga da će u jednom trenutku to pitanje morati biti postavljeno. Kada je najbolji trenutak za to, ja ne znam. Postoje različita mišljenja i različite ideje kako se odnositi prema tom pitanju. Naši najviši politički akteri su jasno rekli da ćemo u jednom trenutku morati postaviti to pitanje. Ako ova zemlja želi ići ka članstvu u EU, ako postoji konsenzus o tome kako treba ići na tom putu i ako nema potrebe za intervencijom stranih aktera u tom procesu, problem prisutnosti OHR-a će nestati sam od sebe. Naravno, u određenom trenutku biće donesena i zvanična odluka o tome, ali u praktičnom i pragmatičnom smislu moj utisak je da ova zemlja ide u tom smjeru.

NN: Sve češće se čuju tvrdnje da je EU u opasnosti, a nedavno je Martin Šulc, predsjednik Evropskog parlamenta, najavio mogućnost raspada EU. Ideja EU je nešto što ujedinjuje sve dijelove BiH. Kako se to može odraziti na nas?

DAVIDI: Fundamentalno se ne slažem sa time da će se EU raspasti. EU funkcioniše na snažnom principu međusobne solidarnosti koji je duboko ukorijenjen u samu ideju EU. I dok god taj princip bude važio, sigurno će postojati i EU. Naravno, nije sve uvijek blistavo i sjajno. Imate trenutke krize, kao što je sad ova koja će možda dovesti do toga da se neke institucije preoblikuju, a neke politike redefinišu. Ne vidim nijednu ozbiljnu prijetnju koja bi dovela do raspada EU. Rješenja za mnoge probleme BiH jesu u članstvu u EU. Problemi koji se sad čine tako veliki i nerješivi biće mnogo manji u kontekstu činjenice da će vaša zemlja biti članica EU.

(Nezavisne)

(vijestiba)