Ali Džuma je obmanuo Egipćanje, zanjegovu bezbjednost su zaduženi izraelski vojnici
Predsjednik Visokog islamskog vijeća u Kudsu i hatib Mesdždidul-akse se uvrstio na listu ljudi koji kritiziraju posjetu egipatskog muftije Ali Džume Starome Kudsu i njegov namaz u džamiji el-Aksa, ističući da je muftija Ali Džuma svojom posjetom al-Aksi prekršio sve zabrane i prešao sve granice. Ikrime Sabri je također potvrdio da je muftija obmanuo egipatski narod, izjavivši da u haremu i prostoru Mesdžida nije zatekao niti jednog izraelskog vojnika, ističući da su upravo izraelski vojnici bili zaduženi za bezbjednost muftije tokom posjete.
Ikrime Sabri je, također, izjavio da su izraelski vojnici uvijek u komplesku Mesdžidul-akse i da krše sve njegove zabrane i gaze njegovu svetost. Šejh Sabri postavlja pitanje kakvu korist je Mesdždidul-aksa imala od posjete egipatskog muftije? „Meni je zabranjen ulazak u Mesdždi, i niko ne može u njega ući, osim s dozvolom okupatora, pa ni predstavnici palestinskih vlasti.“
Bitno je naglasiti da je ova posjeta došla nakon medijskog aktueliziranja fetve koju je dr. Jusuf el-Karadavi, predsjednik Svjetske unije islamske uleme izdao još prije deset godina, u kojoj se naglašava da je posjeta Mesdžidul-aksi sve dok je ovaj mesdžid pod izraelskom okupacijom šerijatom zabranjeno djelo i oko toga je postignut konsenzus muslimana i Kopta.
Šejh Karadavi je prije nekoliko dana izdao proglas u kome je kritizirao muftijinu posjetu Kudsu, gdje se naglašava „da mi nije drago što je šejh Ali Džuma, kao jedan od islamskih učenjaka, a pogotovo kao muftija Egipta, najveće arapske zemlje, postupio suprotno ovom stavu, koji, skoro da predstavlja konsenzus islamske uleme ovog vremena.
U kontekstu ovoga, bitno je napomenuti da je čak i jedna hrišćanska crkva odbila primiti grupu hrišćana iz Egipta koji su došli u svetu zemlju kako bi obilježili Uskrs.
Svećenik crkve Mihail je ovu odluku obrazložio preporukama Arhiepiskopa jerusalemskog i bliskoistočnog Avrama. Nije dozvoljeno hrišćanima koji dolaze iz Egipta, čiji broj se procjenjuje na nekoliko desetina, da obave molitve i ritualnu praksu, što je umalo izazvalo oštre sukobe između dvije strane. Svećenik je dodao da su preporuke umrlog pape Šenude III Aleksandrijskog patrijarha i nasljednika svetog Marka su i dalje na snazi i mi smo dužni poštivati ih u njegovom odsustvu više nego smo ih poštivali u njegovom prisustvu.
Stav pape Šenude III je poznat i vrlo kategoričan, izrečen niz puta, gdje on izričito odbacuje mogućnost posjete i molitvi egipatskih hrišćana Jerusalemu, naglasivši da se to može dogoditi tek onda kada muslimani budu vladali ovim gradom, nikako sa izraleskom vizom, već isključivo s palestinskom.
Za www.islam-iman.com – Preveo: Mr. Semir Rebronja