U Sofiji otvoren energetski samit

Delegacije iz 28 zemalja, potrošače, snabdjevače, kao i predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosoa dočekao je bugarski predsjednik u impozantnoj Palači kulture, četiri mjeseca poslije teške rusko-ukrajinske plinske krize koja je pogodila i Bugarsku.

Ova zemlja potpuno zavisi od ruskog plina koji prelazi preko Ukrajine i želi da u budućnosti ima različite izvore snabdijevanja.

Rusiju predstavlja ministar energije Sergej Šmatko, jer je na kraju premijer Vladimir Putin odustao od dolaska u Sofiju.

Šef bugarske diplomatije Ivailo Kalfin je u petak objasnio za televiziju bTV da je ruska strana postavila kao uvjet za dolazak zaključivanje pregovora o bilateralnom projektu koji se odnosi na plinovod Južni tok.

Ovaj projekt podržavaju ruski Gazprom i italijanski ENI, konkurenti evropskog projekta Nabucco.

– Te stvari se ne mogu povezivati, a takav pritisak je nedopustiv – kazao je Šmatko.

Samit bi trebalo da obnovi podršku evropskih zemalja projektu Nabucco koji povezuje Kaspijsko more s Austrijom u dužini od 3.300 kilometara, prelazeći preko Turske, Grčke, Bugarske, Rumunije i Mađarske.

Svaki od od ova dva velika projekta, koji bi za četiri godine trebalo da počnu raditi s kapacitetom od 31 milijardu kubnih metara plina godišnje, nailazi još na financijske teškoće.

Samit u Sofiji održava se pod nazivom “Prirodni plin za Evropu – sigurnost i partnerstvo”.

Barroso: Neprihvatljivo ponavljanje energetskih kriza

Predsjednik Evropske komisije Joze Manuel Barroso izjavio je danas na energetskom samitu u Sofiji da je za EU neprihvatljivo da se ponavlja enegetska kriza i da energetska sigurnost, odnosno solidarnost ne smije prestati na nacionalnim granicama.

Cilj Evropske unije jeste da obezbjedi kvalitetno snabdjevanje gasom za evropske potrošace, rekao je on, dodavši da EU radi sve kako bi se poboljšalo snabdjevanje gasom i prevazišli krizni momenti.

Prema njegovim riječima, primarna je izgradnja gasovodnih koridora i njegovih krakova, kao i ulaganje u gasnu infrastrukturu uz, naravno, saradnju svih zemalja kako se ne bi ponovile gasne krize.

Barroso je najavio da će, u tom cilju, u maju razgovarati i sa Rusijom i karipskim zemljama oko dodatnih aranžmana sa gasom.

Ukazavši da je saradnja među zemljama presudno važna, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić primjetio je da mnoge zemlje, ipak, vode računa samo o svojim interesima, ne obazirući se na druge.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se zalaže za uspostavljanje stabilnog i pravednog sporazuma koji će osigurati da se svi pridržavaju njegovih odredaba i da niko, ni proizvođači, ni potrošaci, niti tranzitne zemlje, neće koristiti energiju za postizanje političkih ciljeva.

– Potrebno je stvoriti uslove za zdravu konkurenciju, koja će obezbjediti neprekidno snabdjevanje potrošača – zaključio je Mesić.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da je ta zemlja, imajući u vidu važnost prirodnog gasa kao energenta budućnosti, zainteresovana za pristup međunarodnim izvorima prirodnog gasa.

– Samim tim, imamo visok interes za izgradnju regionalnog gasovoda preko teritorije Crne Gore, a geografski položaj naše zemlje svakako opravdava da mreža regionalnog gasovoda obuhvati i Crnu Goru – ukazao je.

Predsjednik Bugarske Georgi Parvanov je u pozdravnom govoru rekao da je energetsko strateško partnerstvo na regionalnom i globalnom nivou od velike važnosti za rješavanje energetske krize u Evropi.

Paravanov je ocjenio da svijet mora pokazati političku volju i spremnost za osiguranje snabdjevanja energenata.

– Važno je razviti jedinstveno tržište energenata u sljedećih 10 godina – kazao je Parvanov, izrazivši nadu da će se ključna rešenja za rješavanje energetske krize naći upravo na samitu u Sofiji.

Izvor: Fena