Vakufnama Isa bega Ishakovića prvi put predstavljena javnosti
SARAJEVO – Prvi originalni prepis rodnog lista Grada Sarajeva – vakufname Isa bega Ishakovića iz 1462. godine, koji se čuva u okrilju Gazi Husrev begove biblioteke, predstavljen je večeras javnosti na izložbi u Brusa Bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva.
Izložba je postavljena u povodu 6. aprila, Dana Grada Sarajeva, te je vakufnama ovom prigodom prvi put predstavljena javnosti, svjedočeći 550 godina dugu istoriju grada.
Postavku je otvorio gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, naglasivši da je vakufnama prvi pisani akt kojim počinje istorija modernog, urbanog Sarajeva, te da je njen original nestao u vrtlogu povijesti.
“Sarajevo pamti osmanske doboše, austrijske točkove, cokule Kraljevine, fašističku čizmu, polet petokrake, grmljavinu agresorskih topova. Mi želimo da pamti i nas, po našim dobrim djelima, želimo biti dostojni imena i vrijednosti grada Sarajeva”, kazao je Behmen.
On potcrtava da se moramo oduprijeti svim iskušenjima modernog otuđenja i nebrige, te da moramo i hoćemo biti bolji od svih koji su bili prije da bi naša djeca bila bolja od nas. Jer, naglašava Behmen, ovaj grad je naš samo zakratko, on u stvari pripada budućnosti i civilizaciji.
Direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević smatra da je ovaj rođendan Sarajeva specifičan po mnogo čemu, te da u burnoj istoriji Sarajeva jedan čovjek i jedan datum predstavljaju prekretnicu – osnivač Sarajeva Isa beg Ishaković i njegova vakufnama, koja je akt o zadužbini.
“Ovo je rijadak događaj – vakufnama se prvi put predstavlja javnosti. To je izuzetno vrijedan dokument, jer predstavlja rodni list grada”, kazala je ona.
Prezentirajući u kratkim crtama istoriju Sarajeva i vakufname, direktorica Orijentalnog instituta Behija Zlatar naglašava da original vakufname nije sačuvan, te da postoje predaje da je bila u posjedu prvog gradonačelnika Sarajeva Mustaj bega Fadilpašića. Istaknula je da postoji više prepisa vakufname.
Ona je podsjetila da je Isa beg Ishaković sedam godina bio upravitelj Sarajeva, te da se bavio ne samo upravljanjem, već i osnivanjem zadužbina. Podigao je Begovu džamiju, a pored nje dvor Saraj po kojem je grad i dobio ime.
Naglasila je da nije poznat tačan datum kada je Isa beg Ishaković umro, već samo da je riječ o periodu između 1470. i 1475. godine, te da nije sa sigurnošću poznato ni gdje je sahranjen.
Po završetku zvaničnog otvaranja postavke, prikazan je i film “Isa beg Ishaković” autora Valerijana Žuje.
Izložba će biti otvorena do 21. aprila.
(FENA)
