Udružuju se berze zemalja BRICS-a

Pojavu novih investicionih proizvoda eksperti objašnjavaju sve većim brojem bogatih investitora u zemaljama s tržištima u usponu.

Svjetska federacija berzi u Johanesburgu, u Južnoafričkoj republici (JAR), najnovijoj članici BRICS-a je još 2011. godine najavila formiranje alijansi berza BRICS-a, neformalne grupe pet mnogoljudnih zemalja s privredama u naglom usponu.

Sve berze, izuzev MMVB-RTS-a, u prvih šest mjeseci neće naplaćivati trgovinu akcijama.

Alijansu bi činile brazilska BM&F Bovespa, ruska MMVB-RTS, Bombajska berza BSE Limited (Indija), korporacija berzi i klirinških organizacija HKEX (Hong Kong), te berza Johanesburga JSE Limited.

Sve berze, izuzev MMVB-RTS-a, u prvih šest mjeseci neće naplaćivati trgovinu akcijama.

Sada berzanski dileri mogu kupovati i prodavati terminske ugovore berzi BRICS-a na nekoliko investicionih tačaka.

Unakrsna ponuda

U prvoj fazi poslovanja alijanse berze planiraju pokretanje unakrsne ponude finansijskih opcija za svoje indekse na više berzi.

U alijanski i berza iz Hong Konga [Reuters]

U drugoj fazi članice alijanse namjeravaju zajednički razraditi nove proizvode za unakrsnu ponudu.

U trećoj fazi predviđa se usavršavanje novih usluga.

Novi finansijski proizvodi mogu steći popularnost među bogatim individualnim investitorima u zemljama u razvoju, koji žele pristup stranim tržištima, izjavio je Bruce Webber, dekan ekonomskog koledža pri Univerzitetu u Delawareu u Sjedinjenim Američkim Državama.

“To ukazuje na visok nivo partnerstva i saradnje. Zemlje BRICS-a bi se mogle kretati naprijed sa zajedničkim indeksom”, rekao je on.

Novi finansijski instrumenti mogu izazvati veliki interes investitora.

Aktiva u akcijama

Terminski ugovori za strane indekse omogućavaju diversifikaciju i hedžiranje rizika uz minimalne troškove.

Eksperti kompanije McKinsey Global prognoziraju kako bi finansijska aktiva u zemaljama BRICS-a mogla biti utrostručena do 2020. godine na 141 milijardu dolara.

Investitori u Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i JAR-u drže oko 16 posto svoje aktive u akcijama.

Ekonomije zemalja u razvoju u prosjeku će rasti po 6,5 posto godišnje u narednoj deceniji, dok u Evropi taj pokazatelj neće premašiti 2,5 posto.

U SAD-u je taj pokazatelj 42 posto, a u zapadnoj Evropi 29 posto.

Eksperti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ocjenjuju da će ekonomije zemalja u razvoju u prosjeku rasti po 6,5 posto godišnje u narednoj deceniji, dok u Evropi taj pokazatelj neće premašiti 2,5 posto.

Indeks Bovespa je ove godine porastao 13 posto, MMVB-a 6,7 posto, bombajski indeks Sensex 10 posto kineski Hang Seng šest posto, a južnoaftrrički FTSDE/JSE Top40 3,6 posto.

Tržišne oscilacije

Novi proizvod na tržištu kapitala mogao bi biti usmjeren na poticanje investitora na kratak rok, smatraju eksperti, ali strahuju da će time biti pokrenute tržišne oscilacije.

I Bovespa je ‘u igri’ [Reuters]

Ministar finansija JAR-a Pravin Gordan je rekao da “mnoge zemlje u razvoju raspolažu viškom novca, koji se po tradiciji i dalje ulaže u, naprimjer, američke obveznice”.

Prelazak na kreditiranje u nacionalnim valutama i pokretanje sopstvenih berzanskih instrumenata je pokušaj zemalja u razvoju da se oslobode zavisnosti od Zapada.

Londonski dnevnik The Times je ocijenio kako je “rusko-kineska osovina opasna za ostatak svijeta”.

“Zapad mora preduzeti korake kako bi Rusiju izvukao iz zagrljaja BRICS-a i ponuditi joj alternativno mjesto u svjetskom sistemu, kao partnera Evropske unije (EU), koji priznaje svoje korijene i evropske vrijednosti”, piše britanski list.

Izvor: Agencije

(balkansaljazeeracom)