Džonatan Mur, zamjenik ambasadora SAD-a uSarajevu: Spremni smo pomoći rješenje za Srebrenicu
SAD neće dozvoliti da susjedne države igraju ulogu u unutrašnjim pitanjima BiH
Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da neka druga država igra ulogu u untrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine, izjavio je u intervjuu za “Dnevni avaz” Džonatan Mur (Jonathan Moore), zamjenik ambasadora i otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, komentirajući jučerašnji svesrpski skup u Beogradu.
Planirana posjeta
– Sigurno ima i ljudi u Zagrebu koji pomno prate dešavanja s Hrvatima u BiH. Postojanje interesa, susreti i dijalog u Beogradu, Zagrebu ili nekoj drugoj prijestonici nas ne zabrinjavaju, ali uz puno uvažavanje suvereniteta i integriteta BiH – kazao je Mur,koji će danas posjetiti i Srebrenicu te razgovarati s tamošnjim političkim rukovodstvom i žrtvama genocida.
Ovih dana svjedoci smo svojevrsne diplomatske ofanzive u Srebrenici. Prije Vas bili su ambasadori Turske i EU. Šta je poruka ovih posjeta?
– Srebrenica općenito predmet je konstantne pažnje SAD-a i međunarodne zajednice. Naš prioritet je da pratimo situaciju u tom gradu zbog genocida i pravde prema žrtvama. Bio sam tamo mnogo puta, kao i naš ambasador. Vidio sam da su tamo bili i ambasadori Turske i Evropske unije, a mi smo odavno planirali ovu posjetu. U prvom planu su lokalni izbori ove godine, ali, u svakom slučaju, razgovarat ćemo i s ljudima, ne samo s političarima, o okolnostima u Srebrenici.
Postoji realna opasnost da Bošnjaci izgube mjesto načelnika u Srebrenici na narednim lokalnim izborima. Mnogi pozivaju međunarodnu zajednicu da reagira. Kako Vi vidite situaciju i moguće rješenje?
– Srebrenica ima posebno mjesto u savjesti građana BiH i svijeta. Sve stranke ovo su prepoznale kada su podržale amandmanna Izborni zakon 2008. godine, dozvoljavajući bivšim mještanima Srebrenice da glasaju na lokalnim izborima. Taj amandman odražavao je činjenicu da je populacija Srebrenice dramatično i tragično promijenjena genocidom.
Većina u BiH poštuje činjenicu da demokratija mora omogućiti adekvatno predstavljanje svih naroda kako bi se promoviralo pomirenje. Ohrabrujem srpske i bošnjačke političke lidere da rade zajedno i nađu rješenja koja će osigurati adekvatnu brigu i zaštitu za Bošnjake u Srebrenici. Mi smo pomagali u prošlosti i spremni smo to opet učiniti u ovom osjetljivom pitanju.
Problem Mostara
Istovremeno, u Mostaru se situacija komplicira nakon odluke Ustavnog suda. Bošnjački politički faktori se ujedinjavaju i upozoravaju namajorizaciju uoči lokalnih izbora. Kako to komentirate?
– Situacija u Mostaru vrlo je komplicirana. Postoji ustavna podloga da se grad tretira kao jedna administrativna jedinica, a postoje različiti načini kako da se tome pristupi. Bilo je mnogo razgovora o tome, u koje su uključeni međunarodna zajednica i visoki predstavnik. Malo je vremena da se stvari dovedu u red do izbora i to znači mnogo posla za političke stranke. Rano je za mene da špekuliram o tome šta će se događati.
No, Bošnjaci upozoravaju da im je ugrožena ravnopravnost…
– Mislim da posljednji dogovori šest političkih čelnika pokazuju da je moguće doći do kompromisa. Nadam se daće tako biti i s Mostarom.
Provesti dogovor šestorke
Kako gledate na dogovor šestorke, hoće li on otvoriti vrata za odluku o gašenju i tranziciji Ureda visokog predstavnika?
– Dogovor je potpisan prije manje od jedne sedmice. Očekujemo da bude proveden. On ima i svoju internu dinamiku. Postoji paralelni proces i za vojnu i državnu imovinu. Napredak u tom smjeru koristio bi svim građanima, jer bi ta imovina postala korisna i dostupna za upotrebu. Također, tu je i međunarodni kontekst. Vojna imovina važna je u smislu približavanja NATO-u. Vidjet ćemo koliko će to brzo ići, samit je u maju. Nema garancija šta će biti, ali postoji mogućnost.
Zatvaranje OHR-a zavisi od ispunjavanja uvjeta. To je pitanje uvjeta, a ne vremena. Vidjet ćemo kako će se stvari sada odvijati u pogledu imovine. Tu je i pitanje okončanja supervizije u Brčko Distriktu. Prerano je govoriti o tome, ali je sigurno da nema tranzicije OHR-a prije nego što se ta pitanja stvarno riješe, ne samo stave u međustranački dogovor.
(dnevniavazba)